Računari i dalje odolijevaju trendovima

Desktop računari imaju niz prednosti koji će im omogućiti da i dalje opstaju, unatoč padu popularnosti (EPA)

Desktop računari gotovo 40 godina su neizbježan dio poslovnog, ali i privatnog života gotovo svake osobe dovoljno sretne da živi u iole civiliziranom svijetu. Bez obzira da li se radilo o uređaju koji je služio za zarađivanje novca ili sredstvu za komunikaciju i informiranje, ili možda skupocjene igračke za videoigre, računari su činili sastavni dio modernog života.

Međutim, s napretkom tehnologije i željom za mobilnošću, računari naizgled dolaze u sumrak svog “života”, a jedan od pokazatelja takvog trenda je i gašenje posljednje fabrike za njihovu proizvodnju u Evropi.

Senad Matić Karić, novinar a&s Adria magazina za sigurnosna rješenja, napominje da su mnogi korisnici svojevremeno kupovali desktop računare kako bi naprosto mogli pristupati internetu i koristiti društvene mreže zato što nisu imali drugi ili jeftiniji način da to rade, a ta grupa korisnika računare uglavnom nije koristila za neki konstruktivni rad.

S populariziranjem, pojeftinjenjem i povećanjem praktičnosti mobilnih uređaja poput pametnih telefona i tableta za tu veliku grupu korisnika izgubila se potreba da posjeduju – i nabavljaju – desktop računare i laptope.

Stoga prodaja desktop računara i mora bilježiti veliki pad kako se ti korisnici prebacuju na beskrajno praktičnije male prenosne uređaje koji su im od samog početka i trebali za čitanje vijesti na internetu, komunikaciju i srodne svakodnevne aktivnosti, dodaje Matić Karić.

Želje mladih

Osim toga, činjenica je da mlađe generacije žele portabilnost, jer su navikli na mobilne telefone, dodaje Stefan Marjanov, autor bloga Saznaj Novo, posvećenog dešavanjima iz svijeta računara, interneta i mobilnih tehnologija.

Cijene laptopa

Desktop računari su tradicionalno jeftinijih od laptopa istih performansi, što im je često velika prednost u odluci kompanija prilikom opremanja svojih ureda. Međutim, pitanje je da li bi prelazak na laptope u poslovnom svijetu doveo do snižavanja cijena, zbog veće prodaje.

Nažalost, mala je vjerovatnoća da se tako nešto desi, kaže Marjanov.

On napominje da proizvođači računarskih komponenti moraju da prave posebne komponente samo za prenosive uređaje. Uz to, proizvođači prenosivih uređaja moraju da proizvode (ili poručuju) komponente koje su posebnog oblika za neki određeni model, a na kraju sve to treba smjestiti u malo kućište i osigurati dobro hlađenje.

“Sve to košta i predstavlja veliki izazov za dizajnere i inženjere tih uređaja, što svakako povećava njihovu cenu. I mislim da će to tako uvek biti jer vreme košta, a potrebno je više vremena za dizajniranje i izradu prenosivog uređaja”, kaže bloger iz Srbije.

“U poslednje vreme se teži ka jednostavnosti i portabilnosti, recimo univerzalni port za punjenje uređaja, slušalice, prenos podataka, i slično. Laptop računari imaju sve manje različitih portova, te su lakši i kompaktniji, što više odgovara korisnicima i pre se opredeljuju za njih umesto za desktop računare. Dostava laptop računara je jeftinija i jednostavnija, te je korisnicima bolje da njih poruče online umesto kompletnog PC kućišta plus periferije”, kaže bloger iz Srbije.

Ali to ne znači da se sve radnje mogu i trebaju obavljati na pametnim telefonima i tabletima, barem ne na onim tradicionalnim, ističe Matić Karić, što osigurava produžetak života računarima još neko vrijeme, iako je napredak tehnologije neumoljiv.

Mobilni uređaji svakako jesu dovoljno snažni da u većini zadataka zamijene barem laptope, dodaje.

“Danas ionako postoje hibridni laptop/tabletni uređaji koji se po potrebi mogu prebaciti u laptop način rada i tako omogućiti brz uredski ili kreativni rad koji u tablet formi ne bi bio moguć ili praktičan. Što se tiče smartphonea, već postoje projekti i načini da se oni koriste umjesto desktop računara; međutim, mobilni uređaji još uvijek ne mogu zamijeniti radne stanice za poslove kao što su produkcija videa, 3D dizajn, razvoj 3D igara i slični zahtjevni zadaci, u kojima također treba obezbijediti i adekvatno hlađenje komponenti. Naravno, napredak u razvoju hardvera će u budućnosti i to omogućiti. Generalno mislim da je budućnost u hibridnim i modularnim uređajima”, kaže stručnjak a&s Adria magazina.

Primjetne granice

Marjanov dodaje da personalni, desktop računari neće u potpunosti izumrijeti u potpunosti u skorije vrijeme.

“Istina je, granica između prenosivih i personalnih računara po pitanju performansi postaje sve nejasnija, ali ipak postoji. Videli smo nedavno da Apple ima problema sa hlađenjem njihovih novih laptop računara, pa su kao rešenje jednostavno ograničili performanse procesora kako se ne bi pregrejao. Plus, još jedna ogromna prednost je prilagođavanje samog računara i, ako ništa drugo, samo zbog te prednosti PC neće biti zamenjen”, govori autor bloga Saznaj Novo.

Razvoj brzog interneta doveo je do toga da živimo u “cloud” svijetu, gdje je veliki dio naših podataka, bez obzira da li se radi o dokumentima, fotografijama, videima…, pohranjen na udaljene servere, što ukazuje da bi se i budući poslovi mogli obavljati kilometrima daleko od ureda, korištenjem programa na dalekim mašinama, čime bi se izbacila nužda za klasičnim računarima za posao i lične potrebe. Dovoljan bi bio, ideja je, samo uređaj-poveznica, bez ostatka uobičajene opreme.

Međutim, iako se već duže vrijeme koketira s idejom cloud procesiranja svega, menadžeri u kompanijama imaju tikove već na samu pomisao na prekid produktivnosti koji bi doveo do “gubitaka”, kaže Matić Karić.

“Danas je u trendu maksimalno povećavanje produktivnosti i efikasnosti u radu, a tu se rizik od prekida rada usred radnog dana zbog prekida konekcije nikako ne uklapa. Stoga mislim da u većini slučajeva cloud procesiranje neće otići dalje od opcije koju će neki koristiti radi smanjenja troškova, a sa spomenutim rizikom na umu. Da li će se koristiti lokalno ili cloud procesiranje, zavisi od industrije, situacije i upotrebe”, kaže.

Pitanje sigurnosti

Osim pitanja neprekidnog rada, cloud procesiranje povlači i pitanje sigurnosti.

Teoretski, izolirani računarski sistem u zgradi kompanije je sigurniji od javnog clouda, kaže stručnjak magazina za sigurnosna rješenja. U praksi, međutim, radnici mogu neodgovornim ponašanjem ili čak namjerno narušiti sigurnost internog sistema.

“Što se tiče sigurnosti podataka u cloudu, dosadašnje iskustvo je pokazalo da nikada ne treba podcjenjivati sposobnost hakera da se prilagode sigurnosnim mjerama cloud servisa i dođu do željenih podataka. Kompanije moraju ocijeniti (kao i pojedinci, na kraju krajeva) da li im se više isplati da preuzmu odgovornost za zaštitu svojih podataka ili da tu odgovornost prepuste drugima. Glavni faktor u donošenju te odluke bi, naravno, trebala biti vrsta podataka koju kompanije žele zaštititi”, kaže Matić Karić.

Ako doista većina kompanija pređe na rad u cloudu, odnosno počnu da koriste programe na udaljenim serverima, to će tražiti znatne internetske resurse.

Matić Karić smatra da će takav razvoj događaja dovesti do dinamičnog plaćanja za internet saobraćaj te da će u mnogim slučajevima to značiti skuplji internet. A to je budućnost kojoj se rijetko koji korisnik raduje.

Izvor: Al Jazeera