Ramadi: Od ubistva demonstranata do ISIL-a

Iračka vojska nastavlja operaciju s ciljem da preuzme glavni grad pokrajine Anbar, Ramadi, koji je pod kontrolom grupe Islamska država Irak i Levant. Međutim, broj boraca ISIL-a u područjima oko grada neprestano raste, što im otežava napredovanje.

“Ramadi je značajan jer nikome ne dopušta da zaboravi činjenicu da ISIL napreduje i da je to napredovanje neizbježno. Značajan je i zbog toga što je to većinski sunitski grad u većinski sunitskoj pokrajini te što je ISIL sada korak bliže Bagdadu”, objašnjava Christopher Swift sa Univerziteta Georgetown.

Za glavni grad pokrajine Anbar ovakve prijetnje nisu ništa novo. Između 2003. i 2007. godine taj grad od strateškog značaja bio je baza stranih boraca koji su željeli iskoristiti gnjev sunita prema vladi predvođenoj šiitima.

Sve dok sunitska plemena, uz podršku SAD-a, nisu uperila oružje u pobunjenike i većinu ih protjerala. Ove godine, međutim, protjerane su iračke snage sigurnosti.

Od osvajanja Ramadija, ISIL kontrolira ključnu i naizgled otvorenu liniju opskrbe kojom stižu borci i oružje. Ta linija se proteže od uporišta poput Raqqe u Siriji, preko Mosula u Iraku, do područja 130 kilometara od Bagdada.

Čistka oficira

Analitičari smatraju da to što je iračka vojska bila nespremna za borbu nije iznenađujuće. Kao jedan od glavnih razloga ističu politiku debasifikacije, provođenu nakon pada Sadama Husseina i njegove stranke Baas.

“Nakon što su Sjedinjene Američke Države okupirale Irak, došlo je do velike čistke profesionalnih oficirskih krugova. Isto je uradila i Malikijeva vlada. Mnogi talentirani oficiri tokom protekle decenije otpušteni su iz oružanih snaga, nakon čega su prešli u privatni sektor. Neki od njih čak su se pridružili ISIL-u”, kaže Swift.

Stručnjaci kažu da je za mnoge prekretnica bilo gušenje sunitskog nezadovoljstva između 2011. i 2013 godine.

“Svi pozivi za osnivanje jedinstvene vlade propali su nakon demonstracija u Anbaru, kada je ta pokrajina tražila svoja prava i zahtijevala da bude dio jedinstvene vlade”, smatra Ghassan Jawad, stručnjak za Bliski istok.

U tom periodu nezadovoljni suniti optuživali su bivšeg premijera Nourija al-Malikija da im uskraćuje prava i marginalizira ih zbog svoje sektaške politike. Mnogi demonstranti ubijeni su kad se vlada odlučila obračunati s njima. Od tada su bijes i animozitet samo  rasli. A sada je situacija gora nego ikada.

Sjedinjene Američke Države i Irak trenutno vode verbalni rat, u kojem optužuju jedni druge da nisu uspjeli zaustaviti ISIL. Istovremeno, na terenu se bore protiv zajedničkog neprijatelja, koji ne prestaje napredovati.

Izvor: Al Jazeera