Raseljeni Ukrajinci bez podrške

Broj interno raseljenih osoba u Ukrajini varira između milion i po i dva miliona ljudi. Problemi sa registracijom i dobijanjem statusa otežavaju statistiku. To je pokazatelj i teških uslova u kojima su se ti ljudi našli.

Vlasti nemaju do kraja izrađenu strategiju za izbjeglice sa istoka zemlje niti odgovarajuću pomoć. Uglavnom se moraju snalaziti sami. 

Tek cvijeće podsjeća na revoluciju na Majdanu. Kijev živi normalan život. Iznenađenje za izbjeglice iz ratom pogođenog istoka zemlje. Mnogi su stigli upravo u glavni grad. Tu pokušavaju početi novi život. A u mislima su kod svoje kuće.

Mnogi u Kijevu zamjeraju onima sa istoka zemlje slabu organizovanost protiv ruskih separatista. Kao izbjeglice nisu toplo dočekani. Većina sama plaća smještaj, upravo kao i jedna porodica iz Donjecka.

Muž je uspio naći posao, mada dvije trećine plate odlaze na stanarinu i režije.

Nema zaštite

„Jednostavno nas država nije zaštitila. Kad smo izbjegli ovdje, nismo dobro primljeni. Nemamo pravo ni na to smiješno primanje koje raseljeni imaju“, rekla je Ljuba Agejeva, izbjeglica iz Donjecka.

Birokratija je otežala osiguranje statusa raseljenih osoba koji, osim male novčane pomoći omogućava, naprimjer, besplatno zdravstveno osiguranje. U prilično haotičnoj situaciji uskaču nevladine organizacije.

„Ljudi se nalaze, pričaju jedni drugima o problemima s kojima se susreću u novim sredinama. Bude im lakše“, kazala je Natalija Jermoljenko iz Centra slobodnih ljudi u Kijevu.

„Sama pomoć raseljenim osobama nije dovoljna, te ih se pokušava usmjeriti na samozapošljavanje. Zbog toga se organiziraju i kratke poslovne škole za one koji imaju vlastite ideje“, javlja reporter Al Jazeere Ivan Pavković.

Tridesetak je polaznika sa idejama za samostalni posao. Najbolji će dobiti stručnu i novčanu pomoć.

„Samozapošljavanje može olakšati integraciju u lokalnoj zajednici i smanjiti negativan stav okoline prema njima“, navodi Oksana Levickaja, koordinatorica projekta.

Za to će trebati dosta truda. Evgenija se suočila s problemima pri traženju posla.

Teško do posla

Inženjerka elektrotehnike na kraju je odlučila promijeniti zanimanje. Sada se bavi internetskim marketingom.

„Bila sam visokopozicionirana u svojoj bivšoj firmi. Sada nisam nešto slično mogla postići. I onda sam odlučila pokušati na sasvim drugom polju, te sam se posvetila marketingu“, rekla je Evgenija Stavickaja, polaznica Poslovne škole za raseljene.

Profesor historije okušao bi se u trgovini, ali srodnoj njegovom zanimanju.

„Postavio bih automate za prodaju knjiga na aerodromima“, kazao je Ivan Baljkin, polaznik Poslovne škole za raseljene.

Svetlana je ljubav za ples i vježbanje pretočila u vlastiti studio. Nema status izbjeglice niti ga traži, kao ni pomoć od države. No, svjesna je kako je među rijetkima.

„Vrlo je teško pronaći posao. Imam prijatelje, jedni su otišli u Rusiju, drugi su ovdje u Ukrajini. Čak i kao plesači i umjetnici ne mogu pronaći angažman“, kaže Svetlana Špag, izbjeglica iz Luganska.

Ona je u Kijevu uspjela, tu namjerava i ostati. Međutim, više od milion drugih još se bori za šansu. Život ide dalje i ne čeka.

Izvor: Al Jazeera