Raspadom SFRJ počelo odumiranje regije

Ministar odbrane Srbije Aleksandar Vulin najavljuje "uključivanje Ministarstva odbrane i Vojske Srbije u borbi za povećanje nataliteta" (Al Jazeera)

Neobičan čin Marina Strmote, priznatog mladog naučnog radnika iz oblasti demografije, tada državnog tajnika u Ministarstvu za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Hrvatske, je bacio novo svjetlo na već poznati problem iseljavanja stanovništva iz zemalja regije, koji u kombinaciji sa padom nataliteta, osiromašuje društvene potencijale.

Kada je kao insajder sa 16 mjeseci rada u Ministarstvu napravio taj čin o kojem je Al Jazeera pisala, pred kamerama i svojom šeficom, u sjenu su pale sve zamišljene vladine mjere i planovi. Njegova ostavka nije zaustavila negativne trendove, što je vidljivo na Facebook stranici “Hrvatska izumire“, za koju hrvatski mediji tvrde kako je održava upravo Strmota. No, indirektno je inicirao djelovanje u vladama zemalja regiona.

Demografi regije odavno upozoravaju na rastući problem i neadekvatne odgovore vlasti na izazove. Iznose sumorne i poprilično “bombastične” projekcije.

“Demografska situacija u Srbiji, ali i čitavom regionu jeste ozbiljna. Takvo stanje je počelo još raspadom SFRJ, a pogoršalo se poslednjih 15-ak godina. Glavni uzrok je stopa reprodukcije koja je ispod nivoa zamene generacija. Plastično rečeno, manje od dvoje rođene dece po jednoj ženi tokom njenog reproduktivnog doba. I takva je već više od pola veka. Dakle, ovi problemi nisu ni novi, ni iznenađujući. Pogoršali su se lošom ekonomskom situacijom, koja je dovela do pojačane emigracije koja podrazumeva i gubitak potomaka emigranata…“ konstatuje dr. Vladimir Nikitović, viši stručni saradnik u Institutu društvenih nauka Beograd.

Vlada Srbije je usvojila na prijedlog Savjeta za populacionu politiku Strategiju podsticanja rađanja, koju će pratiti Akcioni plan. Tokom prošle godine je izdvojeno oko 1,1 milion Eura za pilot projekte lokalnim zajednicama kojima su testirane mjere populacione politike. Bespovratna sredstva je dobilo 15 opština.

„Ove godine je Vlada Srbije za mere polulacione politike opredelila 566 miliona dinara (4,77 miliona Eura) . Po pitanju finansijskih poticaja za novorođenu decu, a u skladu sa ciljem iz Strategije, u sledećem periodu će se implementirati rađanje prvog deteta jednokratno sa oko 843 Eura; za drugo dete oko 85 Eura mesečno u trajanju od dve godine; za treće oko 101 Euro mesečno u trajanju 10 godina, te oko 152 Eura mesečno u trajanju od 10 godina za četvrto dete. O trošku Republičkog fonda za zdravstvo će se finansirati i drugi pokušaju vantelesne oplodnje za parove koji su prvo dete dobili u postupku biomedicinski potpomognute oplodnje,“ navode iz Vlade Srbije.

U Srbiji su na snazi bile mjere podsticanja rađanja, najnovije je i da ministar odbrane Aleksandar Vulin najavljuje „uključivanje Ministarstva odbrane i Vojske Srbije u borbi za povećanje nataliteta“. Učinke pomenutih mjera prate demografi.

„Istina, poslednjih deset godina  postoji i Strategija za podsticanje rađanja, koju su izradili eminentni stručnjaci  raznih oblasti, a tiču se populacionog razvoja i imala je razrađen set finansijske potpore roditeljima, ali i potpuno novi set za naše uslove, koji se odnosio na tzv. neekonomsku sferu u pogledu mera koje bi roditeljima olakšavale usklađivanje poslovnih i roditeljskih obaveza. Mana Strategije, u prvom redu je što nije predvidela fleksibilne forme odsustva povodom rođenja deteta (kao u Sloveniji), niti se odnosila na žene koje rade pod raznim vrstama atipičnih ugovora o radu. Mnogo značajnji problem, po demografima, je bilo neprovođenje u praksi upravo tog neekonomskog dela, što je za posledicu imalo poguban uticaj nus-efekata sive ekonomije na stope rađanja. Naime, država nije imala snage da na tržištu rada zaštiti većinu žena koje su planirale porodicu, a koje su od poslodovaca iz sive zone bivale ucenjene gubitkom posla“, pojašnjava dr. Nikitović.

Vlada Srbije je upravo ovih dana usvojila Reviziju Strategije, što će podrazumjevati znatne korekcije u pomenutim sferama. Pa ipak, demografi smatraju da će učinak te Strategije umnogome zavisiti od konkretnog akcionog plana i njegovog sprovođenja. Traži se rješavanje suštine.

“Treba imati u vidu da nema dokaza o izvesnoj uspešnosti bilo koje strategije „apriori“ u sferi porodične i populacione politike u bilo kojoj zemlji. Demografska slika Srbije, barem kada je u pitanju starosna struktura populacije, ne odskače znatno od proseka EU i jasno je da demografski element nije taj koji najviše škripi. Čak i da jeste, on se ne može brzo “popraviti” poput ekonomskih parametara. Ako govorimo samo o demografiji, ključno je da treba ZNAČAJNO poboljšati ekonomsko stanje društva. I makroeknomsko i na nivou pojedinca. To je prvi uslov da se umanji odliv stanovništva u najboljim reproduktivnim i produktivnim godinama života. Samim tim najdirektnije utičete na demografsko stanje“, zaključuje dr. Nikitović.

U Bosni i Hercegovini državna vlast nema ustavnih i zakonskih ingerencija nad ovim pitanjima. Entitetske vlade imaju, a sve češće projekte planiraju realizovati i kantonalne, pa čak i opštinske vlasti. To dovoljno govori o sistemskom djelovanju.

“Vlada Federacije u ovom trenutku provodi nekoliko programa koje za cilj imaju sprječavanje odlaska mladih i obrazovanih ljudi iz Bosne i Hercegovine. Znamo koliko je teško naći prvi posao i želimo mladima maksimalno olakšati sticanje prvog iskustva. Zato, već treću godinu zaredom ulažemo u programe zapošljavanja i samozapošljavanja. S uredbom o prvom zapošljavanju smo 2016. i 2017. postigli značajne rezultate, a ove godine nastavljamo s projektom Svjetske banke. Na posljednjoj sjednici Vlade, odobrili smo Union (jedinoj državnoj, op.a.)  banki kredit po subordiniranim uslovima iz sredstava utvrđenih Budžetom FBiH za 2018. godinu, namjenjen za uspostavljanje posebne kreditne linije za mlade koji žele riješiti svoje stambeno pitanje. Ovo su vrlo povoljni krediti s rokom dospijeća 20 godina i kamatnom stopom 0,10 posto godišnje“ kaže premijer Vlade Federacije BiH Fadil Novalić.

Koliko pomažu dosadašnje i tek planirane mjere govore brojke onih koji su napustili državu. Unija za održivi povratak i integracije u BiH, te Svjetska banka su objavili da je  151 000 stanovnika od 2013. godine napustilo Bosnu i Hercegovinu, od čega je 23,9 posto  visokoobrazovanih.

“Svjestan sam da iz zemlje ne odlaze samo oni koji nemaju posla i perspektive, već, što je posebno zabrinjavajuće i ljudi s dobrim radnim mjestima, znanjem, obrazovani. Svoju budućnost u BiH ne vide zbog stalne političke nestabilnosti, tenzija i opće nesigurnosti. Zato mislim da je veoma bitno da stvorimo opći politički i društveni ambijent u kojem ljudi vjeruju da su pozitivne promjene moguće i da nisu privremene. U povoljne kredite za mlade ćemo ove godine uložiti deset miliona KM. Naš je cilj da im omogućimo riješavanje egzistencijalnih pitanja. Šta se zaposlenja tiče, ove godine ćemo realizirati projekt Programa podrške zapošljavanju finansiran od strane Svjetske banke u iznosu od skoro 13 miliona KM“, poručuje Novalić.

Stručna javnost jeste glasna, ali stavovima ne dopiru do centara odlučivanja. Nije vijest da je stručnjaka u zemlji sve manje, dok bi to zaista bila ona da se ne može popuniti funkcionerska ili namještenička pozicija. Stoga trenutnu demografsku sliku Bosne i Hercegovine karakterišu ukupna depopulacija kao rezultat negativne prirodne promjene, poput prevage broja umrlih nad brojem živorođenih u kombinaciji s negativnim migracijskim saldom, jer je veći broj iseljenih od broja useljenih osoba.

„Trenutne mjere populacijske politike, koje se provode na nivou entiteta, odnosno kantona u FBiH, nemaju pronatalitetni karakter jer su daleko ispod nivoa koji je nužan da bi se postigao porast stope rađanja. Evidentno je da donositelji odluka vrlo malo čine po pitanju poticanja rađanja i zaustavljanja masovnog iseljavanja iz zemlje, iako se u medijima često govori o tome. Jedine konkretne mjere rješavanja nezaposlenosti mladih, koja je poprimila epidemiološke razmjere, po svemu sudeći, jesu one koje se odnose se na zapošljavanje ove populacije u inostranstvu putem različitih ugovornih aranžmana. Nezaposlenost je presudan faktor koji generira iseljavanje mladih ili uvjetuje odgađanje tranzicije u odraslost, odnosno osnivanje vlastite porodice, pa je od ultimativne važnosti uvećati kapacitete tržišta rada u skladu s raspoloživom radnom snagom,“ smatra doc. dr. Mirza Emirhafizović, voditelj Centra za migracijske studije, Fakulteta političkih nauka u Sarajevu, nudeći i nekoliko rješenja prije konačnog upozorenja:

„Nesigurnost radnih mjesta kod značajnog postotka ekonomski aktivnog stanovništva, uz niske zarade, kojima se ne podmiruju osnovne životne potrebe, dodatno usložnjava situaciju. Bh. entiteti, s obzirom na to da je socijalna politika u njihovoj nadležnosti, trebali bi pod hitno kreirati takav set mjera populacijske politike koji bi dugoročno proizveo određene efekte. U tom smislu, model populacijske ili porodične politike, kakav je u Francuskoj ili Švedskoj, mogao bi poslužiti kao polazna osnova, uvažavajući naravno, finansijske i druge mogućnosti. Budući da bioreprodukcijski potencijal stanovništva stalno opada uslijed starenja i iseljavanja iz države, izostane li promptna reakcija vlasti, ostvarenje najpesimističnijeg demografskog scenarija u doglednoj budućnosti sasvim je izvjesno,“ zaključuje dr. Emirhafizović.

Uz sve rečeno se najozbiljnije razmišlja o konceptu naseljavanja ovih prostora migrantima, kao jedinom mogućem izlazu iz krize: „Bolji ekonomski imidž zemalja će u narednim decenijama omogućiti i očekivani priliv stanovništva izvan Balkana, koje trenutno teži isključivo ka najrazvijenim zapadnim društvima. Ovo naglašavam jer je izvesno da trenutna autohtona populacija Srbije (isto važi za veći deo regiona) nema kapacitet da održi brojnost i vitalnost populacije u narednim decenijama, čak i u slučaju značajnijeg skoka stopa rađanja (treba imati u vidu da je to maksimalno 1,8-1,9 deteta po ženi, ali se i to smatra veoma teško dostižnim). Drugim rečima, imigracija s ciljem naseljavanja na Balkanu je izvesna, samo je pitanje trenutka, njenog obima i struktura. Što se društva na Balkanu bolje pripreme za nadolazeće promene u redistribuciji svetske populacije, biće u boljoj poziciji da obezbede strukture stanovništva kojima teže. To znači da je bolje da priliv stanovništva bude što je moguće više regulisan, a što manje stihijski“, kazao nam je dr. Nikitović, beogradski demograf.

Izvor: Al Jazeera