Rasprava Izetbegovića i Čovića o Pelješkom mostu pred Tuskom
Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Bakir Izetbegović zamolio je u četvrtak, tokom sastanka s predsjednikom Europskog vijeća Donaldom Tuskom u Sarajevu, gosta iz Europske unije da pomogne u pronalaženju obostranog i prihvatljivog rješenja za izgradnju Pelješkog mosta.
Cilj Tuskove posjete i sastanka, kojem su prisustvovali i druga dvojica članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine, Dragan Čović i Mladen Ivanić, bile su pripreme za nadolazeći samit EU-a i Zapadnog Balkana u Sofiji, na kojem će bh. izaslanstvo predvoditi Izetbegović.
“Molim da pomognete u pronalaženju obostranog i prihvatljivog rješenja za izgradnju Pelješkog mosta. Dakle, onog koje će zadovoljiti hrvatske interese i htijenja, ali i bosanska prava po Konvenciji Ujedinjenih naroda o pravu mora. Ništa ni više ni manje od toga”, rekao je Izetbegović.
Pelješkog mosta dotaknuo se i Čović, navodeći da je taj most od interesa za Bosnu i Hercegovinu, te se zahvalio Europskoj uniji što je pomogla taj projekt.
Sporo kretanje Bosne i Hercegovine ka EU-u
“Pitanje Pelješkog mosta je pitanje Republike Hrvatske, a ne Bosne i Hercegovine i oko ovoga imamo veoma jasan stav u Uredu hrvatskog člana Predsjedništva, u svim institucijama Bosne i Hercegovine. Zamolio bih da ta pitanja ne stavljamo na dnevni red kada nam dolaze prijatelji, jer time ne pomažemo sebi, a niti izgradnji projekta. Nadamo se da ćemo se u Bosni i Hercegovini vrlo brzo razumjeti da ovako osjetljive stvari s našim susjedima prvo dogovorimo u institucijama Bosne i Hercegovine, pa da onda izlazimo u javnost s pojedinačnim stajalištima, privatnim ili stranačkim”, rekao je Čović.
Izetbegović je Tuska informirao o stanju u državi – “kroz kompleksnost strukture i načina formiranja vlasti, u želji da se razumije sporost kretanja Bosne i Hercegovine na evropskom putu”.
“Ponekad se čini da idu loše poruke iz Bosne i Hercegovine i da krize ne prestaju. Unatoč toj kompleksnoj strukturi unutar koje donosimo odluke, u protekle tri godine smo napravili značajne pomake: stabilan rast BDP-a [bruto domaći proizvod] od oko tri posto, kreiramo oko 15.000 novih radnih mjesta svake godine. Nadamo se da ćemo dobiti kandidatski status 2018. godine da bi se sačuvao ritam i entuzijazam”, istaknuo je Izetbegović.
Ivanić je izrazio zahvalnost Tusku i institucijama EU-a, koje su, kako kaže, “definitivno za samit u Sofiji pripremile dodatnu podršku evropskoj perspektivi svih zemalja zapadnog Balkana”.
Povezivanje ljudi, digitalizacija i infrastruktura
“Mi iz Bosne i Hercegovine treba da ohrabrimo prijatelje iz EU-a i da im damo argumente. To znači da mi moramo sa više optimizma, manje sukoba i više kompromisa zajednički nastupiti. Takvim pristupom i stvaranjem takvog ambijenta pomoć ćemo prijateljima da nama pomognu i to jeste naša velika obaveza”, poručio je Ivanić.
Tusk je naglasio da samit u Sofiji treba biti prilika kojom će se potvrditi europska perspektiva za cijeli Balkan.
“EU je najpouzdaniji partner zapadnom Balkanu, a ujedno je i najveći investitor i najveći donator i trgovinski partner za cijelu regiju. Također, na samitu će se pokušati unaprijediti program povezivosti ljudi, digitalizacija i infrastruktura. Želimo poveati Balkan i EU kroz konkretne projekte rasta u razvoja”, kazao je Tusk.
Pozvao je na bolju suradnju kako bi se mogli oduprijeti novim izazovima – nelegalnim migracijama i terorizmu.
“U vezi s Bosnom i Hercegovinom postoji dosta dobre volje s vaše strane. Mi smo spremni nastaviti ispunjavati svoja obećanja i pomoći u vašim nastojanjima. Kao prijatelji, imamo obvezu kazati vam šta nas brine, a to je pitanje izborne reforme. EU doista želi da se trenutni zastoj adekvatno riješi u najboljem interesu Bosne i Hercegovine”, izjavio je Tusk.
Za autoputeve 150 miliona eura kredita
Sudionici sastanka nazočili su potpisivanju ugovora o financiranju izgradnje autoceste na dijelu Koridora Vc (Zenica sjever i Mostar jug) između Bosne i Hercegovine i Europske investicijske banke.
Potpisani su ugovori o dvama kreditima ukupne vrijednosti 150 milijuna eura.
EIB je dosad odobrio financiranje projekata u vrijednosti gotovo 2,5 milijarde eura u Bosni i Hercegovini, uključujući i današnje kredite, i već je uložio gotovo 700 milijuna eura na zapadnom Balkanu kao doprinos ekonomskoj otpornosti.
Izvor: Al Jazeera i agencije