Raste napetost na relaciji Varšava – Brisel

Napetost na relaciji Varšava – Brisel raste od kada je Stranka prava i pravednosti pobijedila na oktobarskim izborima u Poljskoj.

Odmah nakon preuzimanja dužnosti, nova konzervativna vlast krenula je u reformu Ustavnog suda te izmjenu Zakona o javnom radiotelevizijskom servisu.

Evropska unija, koja poteze Varšave ocjenjuje kao udar na demokratiju i vladavinu prava, zaprijetila je sankcijama.

Za donošenje bilo koje odluke u Ustavnom sudu Poljske potrebna je dvotrećinska većina i prisustvo najmanje 13 od ukupno 15 sudija.

Tako je odlučio Parlament, ovlastivši ministra pravde da i sam pokreće disciplinske postupke i traži smjene sudija.

Iako je odluka stupila na snagu ranije, čekao se 12. januar, kada je Ustavni sud trebao donijeti presudu o ustavnosti novog zakona. Ali, sesija je otkazana, no ne i dolazak grupe građana nezadovoljnih novim zakonskim rješenjima.

‘Izlog i lažna institucija’

“Onemogućavaju im rad. Sud neće moći donijeti nijednu odluku, ni na dnevnoj bazi. Pretvorit će ga u izlog, u lažnu instituciju. Želimo otkloniti politički utjecaj, zaštititi demokratiju, vladavinu prava i omogućiti institucijama da rade svoj posao. Želimo zaštititi Ustavni sud”, kaže osnivač Komiteta za odbranu demokratije Mateusz Kijowski.

“S apsolutnom većinom u Parlamentu, konzervativnoj Stranci prava i pravednosti pošlo je za rukom ne samo da izmijeni Zakon o Ustavnom sudu već i da donese novi Zakon o javnom RTV-servisu. Prema tom zakonu, direktore programa imenuje ministar finansija”, javlja iz Varšave reporterka Al Jazeere Nadina Maličbegović.

Nekoliko rukovodilaca programa, urednika i novinara zbog toga je dalo otkaz, drugi su smijenjeni. Ipak, za određeni broj onih koji rade u medijima u Poljskoj, bilo da su javni ili privatni, politički utjecaj nije ništa novo.

“Političke veze s vladajućom partijom su labilnije nego što su bile tokom proteklih osam godina, kada su te veze bile javne. Bilo je situacija da je urednik javnog programa bio istovremeno urednik privatnog medija. I još je bio politički angažiran u vladajućoj partiji”, ističe Wojciech Stanislawski, jedan od takvih novinara.

Prije oktobarskih izbora vladajuću koaliciju u Poljskoj predvodila je liberalna Građanska platforma. Ali, na izborima su Poljaci nakon osam godina ponovno na vlast doveli konzervativne euroskeptike. Stranka Jaroslawa Kaczynskog sada ima apsolutnu većinu u Parlamentu i niz neriješenih pitanja s EU-om, koji prijeti sankcijama.

‘Putinizacija’ i ‘orbanizacija’

Ono što u Briselu zovu “putinizacijom” evropske politike, stručnjak za politička pitanja iz fondacije Batory Piotr Buras vidi kao “orbanizaciju”.

“Evropska unija neće suspendirati Poljsku, niti joj nametnuti finansijske sankcije, jer je Mađarska najavila veto. Ali, mislim da se pokušava izvršiti pritisak na zemlju koja narušava vladavinu prava. U sličnoj situaciji ranije Orban je vrlo spretno navigirao – bio je spreman na kompromise kada je to bilo neophodno, ali bez odustajanja od svog općeg stava. Mislim da će se isto dogoditi i u slučaju Kaczynskog i njegove stranke”, ističe Buras.

Šta god bude, nova poljska vlada planira nove projekte, koje mnogi smatraju kontroverznim. Objavila je da više neće finansirati medicinski potpomognutu oplodnju, a u javnosti se sve više govori i o zabrani abortusa.

Izvor: Al Jazeera