Oglasi

Raste trgovinski deficit Makedonije

Reporterka Milka Smilevska istraživala je zašto makedonski proizvodi nisu konkurentni na stranim tržištima.

Trgovinski deficit Makedonije na rekordnom je nivou i raste. Analitičari smatraju da bi do kraja godine mogao dostići 1,9 milijardi eura.

Makedonija, koja se smatra poljoprivrednom zemljom, sve više uvozi hranu, javlja reporterla Al Jazeere Milka Smilevska.

Čokoladni rolati proizvode se dvadeset i četiri sata na dan. Pakuju se za tržište Srbije. Sedamdeset procenata proizvodnje se izvozi.

Kompanija za konditorske proizvode iz Vinice, na istoku Makedonije, uspijeva da prodaje slatkiše u četrdeset država.

Važna je konkurentnost

"Najvažnije je da poboljšamo konkurentnost. Kompanije trebaju učiniti svoje proizvode prihvatljivim i konkurentnim za strana tržišta", kaže Gligor Cvetanov, izvršni direktor Makprogresa.

Ali, veliki broj makedonskih kompanija sve manje uspijeva da plasira proizvode van zemlje. Svake godine smanjuje se izvoz.

Trgovinski deficit Makedonije u prvih šest mjeseci 2013. dostigao je rekordnih 900 miliona eura. Neki eksperti smatraju da će nastaviti da raste i čak se možda udvostručiti do kraja godine.

Raste i uvoz hrane u Makedoniju, tradicionalno poznatu po svojoj proizvodnji i izvozu. U isto vrijeme, Vlada do kraja godine planira da potroši 135 miliona eura na subvencije u poljoprivredi.

Ekonomisti smatraju da je domaća valuta - makedonski denar - precijenjena. U Makedoniji se jedan euro kupuje za 61,5 denara. Analitičar Zoran Vitanov smatra kako bi realna vrijednost makedonske valute trebala da bude za 20 procenata manja.

"Zbog preskupog denara industrija nije konkurentna. Imamo slabu ili nikakvu industriju, čak i one kapacitete koje smo imali ranije, kad je bila druga monetarna politika - sad ih nemamo", kaže ekonomski analitičar Zoran Vitanov.

Problem je i vrijednost uvezenih sirovina, smatra profesor ekonomije Vančo Uzunov.

"Da bi se proizveo jedan dolar izvoza, Makedonija mora uvoziti komponente u vrednosti nešto manju od jednog dolara. Pored toga Makedonija ima onaj uvoz koji nije vezan za izvoz već za lokalnu potrošnju - zato je taj deficit", kaže Vančo Uzunov, profesor ekonomije na Državnom univerzitetu u Skoplju.

Vlada je ove godine za proizvođače obezbijedila kredite sa nižom kamatom u vrijednosti 100 miliona eura.

Olakšavanje viznog režima

Osim ove pomoći, ministar ekonomije smatra da će se izvoz do kraja godine povećati, jer su zemlje eurozone izašle iz recesije.

"Evropske kompanije će ponovo tražiti naše proizvode. Imat ćemo iste narudžbe kao prije 2011. Očekujemo i da se izvoz poveća, i da se umanji trgovinski deficit", kaže makedonski ministar ekonomije Valon Saracini.

Ali, biznismeni smatraju kako Vlada može da učini više. Traže pomoć za izvoz na tržišta Sjeverne Afrike i Bliskog istoka.

"Trebaju se fokusirati na postizanje dogovora o slobodnoj trgovini, na olakšavanje viznog režima i organizovano prisustvo na sajmovima", kaže Cvetanov.

Makedonija izvozi hranu, metale i odjeću, a najviše troši na uvoz električne energije i sirove nafte.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.