Rasturanje nuklearne porodice

Nakon prošlogodišnje razorne nuklearne katastrofe u Fukushimi, Japan i Njemačka – treća i četvrta najveća ekonomija na svijetu – radikalno su se okrenule od proizvodnje nuklearne energije za zadovoljavanje svojih energetskih potreba.

U Japanu, koji se još oporavlja od posljedica višestrukog topljenja jezgra u nuklearnim reaktorima, svi komercijalni reaktori zemlje sada su u stanju mirovanja.

Iako premijer Yoshihiko Noda poziva javnost da podrži ponovno pokretanje makar nekih postrojenja – najprije dva reaktora u nuklearnoj elektrani O'hi na zapadu Japana – mnogi Japanci su s pravom i dalje skeptični u vezi sa sposobnošću Vlade da adekvatno nadgleda problematičnu, ali i dalje snažnu nuklearnu industriju te zemlje.

Iako Noda tvrdi da Japan ne može održati trenutni životni standard bez nuklearne energije, te da nacionalna sigurnost nalaže da se zemlja ne oslanja previše na uvezenu naftu i prirodni gas, većina građana Japana će se protiviti svakom trajnom pokretanju nuklearnih postrojenja, barem dok njihovi lideri uveliko ne poboljšaju nadzor nuklearnih elektrana – i radikalno promijene trenutni sistem previše tijesnih veza između regulatora i kompanija, kao što je Tokijska elektroenergetska kompanija (Tepco), operator nuklearne elektrane Fukushima.

Prije Fukushime se vjerovalo da je generiranje nuklearne energije neophodno za održavanje naprednog društva i načina života; poslije Fukushime vidimo da je potpuna eliminacija nuklearnih elektrana ne samo moguća, već i vrlo poželjna.

U međuvremenu, nakon katastrofe u japanskoj Fukushimi, Njemačka je odjednom zatvorila polovinu svojih operativnih nuklearnih postrojenja, dok je istovremeno obećala da će postepeno isključiti druge i prekinuti svu proizvodnju nuklearne energije do 2022.

Nesigurno i nepotrebno

Obnovljivi izvori energije – uključujući energiju sunca, vjetra i biomase – sada proizvode blizu 20 posto električne energije u toj zemlji – udio koji se povećava kao rezultat državnih subvencija i poticanja ulaganja.

Sama proizvodnja solarne energije dostigla je novi rekord prošlog mjeseca, kada je proizvedeno blizu 10 posto ukupne električne energije u zemlji. U Njemačkoj bi do 2022. obnovljivi izvori energije trebali generirati 30 posto struje – i blizu 80 posto do 2050.

Druge evropske države, neke sa manjim ali i dalje prilično velikim ekonomijama (uključujući Italiju, Belgiju i Austriju) također su se obvezale da će ili potpuno eliminirati nuklearnu energiju ili makar zaustaviti gradnju novih nuklearnih postrojenja.

Prije Fukushime smatralo se da napredne industrijalizirane zemlje mogu bezbjedno generirati struju korištenjem nuklearne energije; poslije Fukushime to se uvjerenje istopilo zajedno sa reaktorima.

Prije Fukushime se vjerovalo da je generiranje nuklearne energije neophodno za održavanje naprednog društva i načina života; poslije Fukushime vidimo da je potpuna eliminacija nuklearnih elektrana ne samo moguća, već vrlo poželjna.

Vrijeme je da najveća svjetska ekonomija – Sjedinjene Države – nauči od Japanaca i Nijemaca i da se ugleda na njih tako što će jednom zauvijek odbaciti nuklearnu energiju.

Sjedinjene Države trebaju postepeno prestati sa svojim opasnim i nepotrebnim oslanjanjem na nuklearnu energiju. 

Iako je premijer Noda nedavno na državnoj televiziji građanima rekao da “japansko društvo ne može funkcionirati ako zaustavi rad svih nuklearnih reaktora”, stvarnost je da i japansko i njemačko društvo još dobro funkcioniraju bez njih.

Sjedinjene Države bi mogle – i trebaju – slijediti taj primjer i postepeno prestati sa svojim opasnim i nepotrebnim oslanjanjem na nuklearnu energiju.

Vrijeme je da predsjednik Obama konačno odustane od svog blesavog, ali istrajnog maštanja o “nuklearnoj renesansi” u Sjedinjenim Državama i počne se, umjesto toga, okretati budućnosti sa čistom, sigurnom i obnovljivom energijom bez nuklearki.

Stavovi izraženi u ovom tekstu su autorovi i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere. 

Izvor: Al Jazeera