Rat je ‘progutao’ više od 800.000 ljudi

Piše: Vlastimir Mijović

To što je političarima poznato već nekoliko mjeseci, a što je dovelo do žučnih prepirki i prave “popisne krize” na relaciji Banja Luka – Sarajevo, od četvrtka je poznato i javnosti.

Uprkos negodovanju, pa i prijetnjama zvaničnika iz RS-a, saopšteni su zvanični i konačni rezultati popisa stanovništva, obavljenog od 1. do 15. oktobra 2013. godine.

Sam čin objave rezultata priča je za sebe, koja će u političkim odnosima u zemlji otvoriti još jednu mračnu jamu. No, prije toga važno je ukazati na sadržinu rezultata koji, poređeno sa prethodnim popisom iz 1991. godine, pružaju bitno različitu sliku o živim stvorenjima, nekretninama i još koječemu bitnom za statističku sliku jedne države.

Ono što prvo pada u oči to je cijena rata, odnosno cifra o broju poginulih te prognanih i izbjeglih, koji su svoju paklenu odiseju završili negdje u svijetu, dalje ili bliže od svoje stare adrese. Poređenjem glavnih popisnih brojeva konačno smo u prilici da se višegodišnja nagađanja i procjene o toj crnoj cifri svedu u prilično pouzdane okvire.

Rat je, dakle, “progutao” više 800.000 ljudi! Ususret agresiji i krvavom sukobu, BiH je imala 4.377.033 stanovnika. Kako je ovog četrvrtka saopštio direktor Agencije za statistiku BiH Velimir Jukić u vrijeme novog popisa bosansku i hercegovačku adresu imalo je 3.531.159 ljudi.

Politika će se, dabome, u danima što dolaze, svađati o nekim sitnijih i kudikamo manje važnim statističkim podacima. Umjesto toga, imajući pred očima da, nakon 25 godina, BiH ima 835.884 manje živih ljudskih glava, trebala bi to biti prilika da makar tračak zdravog razuma prodre u sve stranačke i druge političke kabinete. Strašan je to ceh – politički i nacionalni sukobi, ratni pomor i poratno vrludanje BiH od nemila do nedraga, sa rodne grude (ili pod nju) zbrisali su svakog petog Bosanca/Hercegovca!

Ove preostale četiri petine u malo čemu liče na period od prije četvrt stoljeća. Znatno je promijenjen etnički izgled države, kako u globalu, tako i na lokalnom nivou. Tamo gdje su nekad pripadnici jedne nacije bili čak i populaciona većina, sada su prisutni samo u simboličnim ili izrazito niskim ciframa.

Etnički ‘čisti’ entiteti

Gotovo svi popisni indeksi mogu utjecati na procese u BiH. No, s obzirom na ono što već decenijama dominira, najviše odjeka može da proizvede nacionalni faktor. Tome će doprinijeti bitno drugačiji procenti u odnosu na one predratne.

Tada je, naprimjer, u BiH bilo 43,47 posto Muslimana, 31,21 posto Srba, dok su Hrvati imali 17,38 procenata. Takozvani “ostali”, među kojim su 1991. prednjačili Jugosloveni, bili su zastupljeni sa gotovo osam posto. Sad je taj procenat pao ispod tri, što na svoj način govori kako su se, pri nacionalnom izjašnjavanju, građani BiH osjetno priklanjali “matičnom” etničkom jatu.

Za analize i sa posljedicama po etničku strukturu budućih vlasti osobito je važan raspored “glavnih” etničkih snaga. Bitna je novost da su Bošnjaci postali tzv. apsolutna većina, sa porastom većim od šest posto u odnosu na 1991. i ukupnom zastupljenošću u strukturi stanovništva sa 50,11 posto. Hrvata je 15,43 posto, a Srba 30,78 posto. Prvi su u manjku gotovo dva, a drugi pola procenta od predratne slike.

Žalostan je, međutim, nacionalni saldo po entitetima. Dobili smo i zvaničnu potvrdu da više ne hodamo po šarenom bosanskom ćilimu. Entiteti su dobili etnički dominantne plohe. Tako su u FBiH najbrojniji Bošnjaci, kojih je 70,4 posto, dok Hrvata ima 22,4 posto. Broj Srba koji trenutno žive u FBiH iznosi 3,6 posto. Obrnuta slika je u manjem bh. entitetu, gdje je srpsko stanovništvo najbrojnije sa 81,51 posto. U RS-u živi 2,41 posto Hrvata i 13,99 posto Bošnjaka.

Čim su ovi rezultati javno saopšteni, iz RS-a su krenule otrovne strelice. Direktorica Zavoda za statistiku RS-a Radmila Čičković kazala je kako BiH nije dobila tačne podatke popisa i da ih ova institucija neće priznati. No, slijede mnogo snažniji gromovi iz političkih kabineta, od [Milorada] Dodika i [Mladena] Ivanića do [Mladena] Bosića i [Dragana] Čavića.

Na taj način popis će postati još jedan od generatora ionako velike političke krize. Srpski političari smatraju da su nekorektno preglasani, iako su nadležne evropske institucije cijelom popisnom procesu dale odličnu ocjenu. Stoga će u danima što dolaze biti vrlo zanimljivo pratiti kako na djelu izgledaju posljedice “preglasavanja”, posebno u svjetlu (ne)donošenja veoma važne odluke o našem evropskom putu. Ona u ponedjeljak u Predsjedništvu BiH nije donesena upravo iz straha da bi preglasavanje srpskog člana moglo gurnuti BiH u opasan ponor.

Stavovi izraženi u ovom tekstu su autorovi i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor: Al Jazeera