Rat Mađarske protiv univerziteta

CEU je prije 25 godina osnovao poslovni magnat George Soros (AP)

Hiljade ljudi su izašle na ulice Budimpešte prošli utorak, u znak protesta protiv još jedne diktatorske mjere mađarske vlade. Ovaj protest je uslijedio nakon još jednog sličnih razmjera, održanog u nedjelju. Druge demonstracije su sazvane gotovo odmah nakon žustre debate u Parlamentu o izmjeni zakona koji reguliše visoko obrazovanje. Vlada predvođena premijerom Viktorom Orbanom progurala je prijedlog koji na površini izgleda kao da će reformisati način regulisanja međunarodnih privatnih univerziteta u Mađarskoj.

Ali političke namjere iza ovog prijedloga nisu promakle medijima, a javne izjave nekolicine visokopozicioniranih članova vladajuće stranke Fidesz, uključujući i premijera, samo su potvrdile sumnje: vlada napada najprestižniji univerzitet u Mađarskoj, Centralno evropski univerzitet (CEU).

Optužbe protiv CEU-a

Ova institucija, koju je prije 25 godina osnovao poslovni magnat George Soros, dobro kotira među certificiranim, međunarodnim institucijama visokog obrazovanja. Tokom godina je pružila dom hiljadama mađarskih i stranih studenata koji dolaze većinom iz centralne i istočne Evrope, centralne Azije i sa Bliskog istoka, i dobro se uklopila u mađarski akademski život.

Vladine tvrdnje protiv univerziteta su sjajan primjer medijskog spina u doba post-istine. Vladini glasnogovornici su isticali da su našli određene neregularnosti u aktivnostima Centralnoevropskog univerziteta – izjava koju je brzo porekla sama državna Komisija za obrazovanje. Kasnije je vlada počela tvrditi da je CEU prekršio zakon.

Međutim, jedini zakon koji navodno krši je, zapravo, nedavni prijedlog zakona koji još nije na snazi. Premijer Orban je izjavio za državni radio da je prema njegovom mišljenju „nefer“ prema mađarskim univerzitetima to što je CEU izdavao diplome koje su akreditovane i u Mađarskoj i u SAD-u.

Menadžment CEU-a, s druge strane, kaže da je prijedlog zakona namjerna mjera koja predstavlja jasnu diskriminaciju protiv ove institucije. CEU tvrdi da će, kada prođe u Parlamentu, ovaj amandman učiniti nemogućim njegov daljnji rad.

Ovaj prijedlog zakona povezuje rad stranih univerziteta sa bilateralnim sporazumom između Mađarske i države iz koje ovaj univerzitet potiče. Nadalje, zahtijeva da strani univerziteti imaju obrazovne aktivnosti i u državi porijekla, ne samo u Mađarskoj. Obje ove mjere bi onesposobile CEU kakvog ga danas poznajemo.

Osim dva protesta, napad na CEU je pokrenuo globalni talas solidarnosti – deseci hiljada akademika, intelektualaca, bivših studenata i političara su izrazili svoju podršku univerzitetu. Američki State Department je također izdao službeno saopćenje u kojem poziva mađarsku vladu da ponovo razmotri usvajanje spornog prijedloga zakona.

Otkako je ostvarila većinsku pobjedu na izborima 2010, stranka Fidesz je iz zakonodavstva uklonila sve ustavne garancije i učinila ga čistim izrazom izvršne volje. Na ovaj način, vlada je „legalizovala“ političku korupciju velikih dimenzija, i napad na nezavisne nevladine organizacije i medijske organizacije.

Nakon napada na nevladine organizacije za ljudska prava u 2014, vlada sada ne napada samo CEU već i druge organizacije povezane sa fondacijom Otvoreno društvo, nezavisnim nevladinim fondom, također povezanim sa Georgeom Sorosom. Postoji sada još jedan prijedlog zakona koji bi natjerao mađarske nevladine organizacije da se registruju kao „strani zastupnici“, baš kao i u Rusiji, Turskoj i Izraelu.

U potrazi za neprijateljem

Orbanov „zakonski rat“ ima samo jednu svrhu: da dodatno učvrsti njegovu vladavinu. Nije jasno da li je ono što ga motiviše prijetnja koju nezavisne institucije predstavljaju za potpunu monopolizaciju moći, ili mogućnost da svom biračkom tijelu predstavi još jednog „stranog neprijatelja“ koji prijeti državi.

Uzimajući u obzir akutne društvene probleme, siromaštvo velikih razmjera, materijalnu nesigurnost velikog dijela društva, oronuli obrazovni sistem i zdravstvo, konstantno izmišljanje stranih neprijatelja koji prijete mađarskom suverenitetu praktično je jedina mjera koja može održati Orbana na vlasti. To i brojne antidemokratske restrikcije koje su uvedene u parlamentarnu proceduru, izborni zakon itd.

Opća materijalna nesigurnost nije samo problem koji bi mogao ugroziti Orbanovu vladavinu, već i pomaže propagandu Fidesza. Dvadesetsedam godina nakon prelaska na demokratiju, mnogi Mađari i dalje ne osjećaju dobrobiti demokratije i integracije u EU.

Iako je globalizacija učinila političke i ekonomske procese opskurnijim, mnogi s pravom osjećaju da jačanje nacionalne države može vratiti kontrolu nad politikom i ekonomijom  u ruke naroda. Vodeći rat protiv Brisela, nevladinih organizacija, izbjeglica, i tako dalje, Orban gradi sliku da on predvodi snažnu nacionalnu državu koja se bori protiv neke od ovih prijetnji.

Međutim, jačanje nacionalnog suvereniteta znači samo jačanje Orbana i njegove poslovne klijentele, dok ostatak države ugrožavaju slabe plate i kazneni radni programi. Osim prijateljima – ili „nacionalnoj buržoaziji“ kako ih naziva Fidesz – multinacionalnim kompanijama su također date velike poreske olakšice i prilika da krše prava radnika.

Prema rezultatima nedavnih anketa, velika većina ljudi bi voljela da na izborima 2018. na vlast dođe neka druga stranka. Ali izbori se dobijaju na biračkim mjestima a ne na anketama, a do sada je Fidesz daleko ispred svojih protivnika.

Glavne glasače za ovu stranku stalno mobiliziraju pomoću aktuelne „borbe za slobodu“ – poput one protiv Centralnoevropskog univerziteta – dok većinu Mađara aktivno demobiliziraju razne političke i socijalne mjere koje poduzima vlada. Zbog oštrih mjera protiv slobodnih medija, većina ruralnih područja ostala je bez nezavisnih izvora vijesti, dok su različite političke mahinacije učinile opoziciju iscjepkanom i nemoćnom, nesposobnom da bude dorasla alternativa vladi.

Sudbina CEU-a bi sada mogla biti u rukama Ustavnog suda, koji će uprkos naklonjenosti vladi, imati mnogo razloga da poništi zakon. U rijetkim prilikama je ovaj sud već poništio neke vladine odluke i ako međunarodni pritisak nastavi rasti, vlada bi mogla biti u iskušenju da iskoristi sud da povuče ovu mjeru, a da ne izgubi politički ugled. Kako god bilo, slučaj CEU-a je još jedan podsjetnik da se mađarska vlada zaputila mračnim putem s kojeg možda neće biti povratka.

Stavovi izraženi u ovom tekstu su autorovi i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor: Al Jazeera