Rat riječima Turske i Evropske unije

Piše: Umut Aras

Tenzije s Turskom bit će jedno od bitnijih pitanja na samitu Evropske unije ovog vikenda, uslijed poziva unutar bloka da EU zamrzne odnose s Ankarom. Turski i evropski zvaničnici vode rat riječima, Ankara optužuje članice Unije da podržavaju “terorizam, dok evropski političari uzvraćaju tvrdnjama o ugrožavanju demokratskih i ljudskih prava u Turskoj.

Njemačka kancelarka Angela Merkel kazala je kako lideri EU-a neće donijeti odluku o zamrzavanju kandidature Ankare za članstvo tokom samita u Briselu, koji je počeo 18. oktobra. “Svakako nećemo donijeti nikakvu takvu odluku, ali bih voljela čuti stavove mojih kolega o bilateralnim odnosima sa Turskom”, kazala je Merkel.

U septembru, tokom televizijske debate pred njemačke parlamentarne izbore, Merkel je navela kako Turska “ne bi trebala postati članica EU-a”. Njen krajnji cilj je uvjeriti druge članice Unije da odobre suspendiranje pregovora o pridruženju s Turskom, navodi Can Baydarol, zamjenik predsjednika Asocijacije istraživanja Evropske unije i globalnih pitanja čije je sjedište u Ankari.

Ključna uloga na Bliskom istoku

“Međutim, od početka predsjednikovanja Emmanuela Macrona u Francuskoj, Berlin i Pariz vode borbu za moć u EU. Nije moguće doći do konsenzusa zbog francuskog stava protiv takvih mjera prema Turskoj”, kazao je Baydarol za Al Jazeeru.

“Francuska i neke druge države smatraju kako Turska ima ključnu ulogu na Bliskom istoku, s obzirom na aktuelne krize. To je razlog zašto je Merkel nedavno kazala kako neće donijeti odluku o suspenziji pregovora na ovom samitu.”

Turska i EU sarađuju na brojnim pitanjima, kao što su izbjeglička kriza, sigurnost i rat u Siriji – zbog takve situacije neke članice Unije oklijevaju da prekinu veze. Kao dio dogovora iz 2015. godine, Ankara je dobila sredstva EU-a u zamjenu za povratak izbjeglica u Tursku, no ostaje pitanje efikasnosti provođenja ovog sporazuma, zbog sve jačih tenzija.

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan, optužujući Brisel da ne poštuje svoj stranu dogovora kada je riječ o bezviznom režimu za Turke, u nekoliko navrata je zaprijetio otvaranjem državne granice s EU-om kako bi izbjeglice mogle slobodno ići iz njegove države. Članice EU-a i Turska također dijele obavještajne podatke i saveznici su u koaliciji protiv oružane grupe Islamska država Irak i Levant. No, turski predsjednik je oštro kritizirao Uniju proteklih mjeseci, kazavši nekoliko puta kako njegovoj državi “više ne treba EU”.

Paket ustavnih reformi

“Oni nas ne prihvataju. No, da li su okončali proces pridruživanja? Ne. Oni troše naše vrijeme… Ako ste pošteni, jasno kažite i mi ćemo završiti posao. Mi vas ne trebamo”, rekao je Erdogan ranije ovog mjeseca.

Slabljenje odnosa Ankare i EU-a pojačalo se u martu, kada su Holandija, Austrija, Njemačka i Danska zabranile turskim ministrima da se obrate imigrantima i bivšim sunarodnjacima na skupovima unutar njihovih granica pred referendum na kojem je Turska iz parlamentarnog sistema prešla u izvršni predsjednički mjesec dana kasnije. Holandske vlasti su aktivno intervenirale nakon što je turski ministar pokušao doći u konzulat u državi kako bi se obratio Turcima koji žive tamo, što je dovelo do diplomatske krize. Erdogan je zabranu ministrima uporedio s “nacističkim djelovanjem” i nazvao holandske vlasti “ostatkom nacista”.

Članovi Evropskog parlamenta, zakonodavnog tijela EU-a, s ograničenim utjecajem na pregovore o članstvu sa Turskom, nekoliko puta su pozvali da se suspendira taj proces. Posljednje takvo, neobavezujuće, glasanje desilo se jula ove godine, kada je EP pozvao Evropsku komisiju, izvršno tijelo EU-a, kao i članice Unije da “odmah suspendiraju pregovore o pridruživanju Turske ukoliko se provede nepromijenjeni paket ustavnih reformi”.

Promjene Ustava, usvojene aprilskim referendumom u Turskoj, daju predsjedniku nakon izbora 2019. godine nove ovlasti da imenuje potpredsjednike, ministre, visokopozicionirane zvaničnike i visoke sudije. Također, predsjednik dobija ovlasti da raspusti parlament, izdaje izvršne dekrete i proglasi vanredno stanje. Nakon referenduma, ekstremnodesničarske stranke u Njemačkoj, Holandiji i Belgiji pozvale su svoje stanovnike turskog porijekla da se vrate u Tursku ukoliko su glasali “da” na referendumu.

‘Njemačka je domaćin teroristima’

Članice EU-a imaju jedinstveni stav u osuđivanju odluka turskih vlasti o pritvaranju i progonu desetaka hiljada osoba nakon neuspjelog pokušaja vojnog udara jula 2016. godine. Lokalne i međunarodne grupe za zaštitu ljudskih prava optužuju turske vlasti za korištenje pokušaja puča kao izgovor za utišavanje opozicije u državi.

Vlasti navode kako procesi i pritvori imaju za cilj uklanjanje, iz državnih institucija i drugih dijelova društva, pripadnika Fethullaha Gulena, vjerskog lidera koji se nalazi u samonametnutom egzilu u SAD-u, a koga Ankara krivi za pokušaj udara.

Turske vlasti optužuju nekoliko članica EU-a da aktivno podržavaju “terorizam”. Ankara navodi kako države Unije daju utočište kurdskim i ekstremnoljevičarskim borcima, kao i osobama koje su povezane s neuspjelim udarom.

“Njemačka je domaćin teroristima”, ranije ove godine je kazao Erdogan i dodao kako Berlin nije odgovorio na hiljade dokumenata kojima se traži izručenje osoba koje je Ankara proglasila osumnjičenim. Brojni drugi visokopozicionirani turski zvaničnici su govorili slične optužbe.

Turski predsjednik je kritizirao i vlasti Njemačke, Belgije, Holandije, te Švicarske, koja nije članica EU-a, jer omogućavaju skupove podrške “terorizmu” na svojim teritorijama. Na jednom od takvih skupova u Švicarskoj u martu kamerom je snimljen plakat koji pokazuje pištolj uperen u Erdoganovu glavu.

Očekuju se žestoke kritike

Od kako su počela hapšenja nakon pokušaja udara, članice EU-a razmatraju ekonomske sankcije Turskoj, uključujući i prekidanje isporuke pomoći EU-a. Prošlog mjeseca je Merkel zaprijetila restrikcijama kroz ekonomske veze njene države i NATO saveznice Turske kako bi primorala Ankaru da oslobodi 11 njemačkih državljana uhapšenih nakon pokušaja puča. Među njima su novinari Deniz Yucel i Mesale Tolu, kao i borac za ljudska prava Peter Steudtner.

“Moramo dalje smanjiti našu ekonomsku saradnju s Turskom i razmotriti projekte”, istakla je ona. Međutim, ove prijetnje nikada nisu provedene.

Austrija, još jedan izraziti protivnik priključenja Turske Uniji, u nekoliko navrata je tražila suspenziju razgovora s Ankarom, no samo je naišla na odbijanje drugih članica. Bez obzira na to, pregovori su praktično zamrznuti godinama i nema napretka.

Baydarol je Al Jazeeri kazao kako će godišnji izvještaj Evropske komisije o napretku pregovora s Turskom, koji će biti objavljen u novembru, biti važan nastavak samitu od ovog vikenda, jer se u njemu očekuju žestoke kritike na račun Turske.

“Ako uzmu u obzir kritike u izvještaju i preporuke Komisije, lideri EU-a mogli bi donijeti konkretnu odluku o kandidaturi Turske na budućim samitima”, istakao je.

Izvor: Al Jazeera