Ratna suđenja otvaraju rane u Bangladešu

Tribunal pokušava donijeti pravdu stotinama hiljada ubijenih i silovanih tokom građanskog rata u Bangladešu 1971. godine.

Daka, Ratni zločini, Tribunali, Suđenja, Jamaat-e-Islami
Devetorici vodećih čelnika bangladeške stranke Jamaat-e-Islami se sudi zbog navodnih zločina protiv čovječnosti [AP]

Piše: Subir Bhaumik

Četiri decenije nakon što je Bangladeš došao do teško stečene nezavisnosti krvavim građanskim ratom, suđenja za ratne zločine ponovno otvaraju rane tog gorkog sukoba u siromašnoj, ali ponosnoj naciji duboko podijeljenoj politikom.

Bangladeš tvrdi da je između 2,5 i tri miliona ljudi umrlo tokom osmomjesečnog rata 1971. protiv Pakistana, a pakistanska vojska i milicija da je silovala 250.000 žena.

"To ga čini jednim od najkrvavijih građanskih ratova našeg doba. Mnogi su tako dugo tražili pravdu", rekao je novinar i pisac Haroon Habib. On smatra da je neizbježan sukob između Lige Awamija, stranke koja želi "sekularni Bangladeš" i Jamaat-e-Islamija, za koje on kaže da su "islamistička" i "propakistanska" stranka.

U utorak je tribunal izrekao doživotnu kaznu Abdulu Quaderu Molli, pomoćniku generalnog sekretara Jamaat-e-Islamija, koji je podržavao ideju nepodijeljenog Pakistana i koji je učestvovao u građanskom ratu protiv bengalskih nacionalista koji su se borili za nezavisnost 1971.

Većina pripadnika milicija koje su podržavale pakistanske snage su bili aktivisti Jamaat-e-Islamija, a mnogi su optuženi za grozne zločine kao što su masovna ubistva, silovanja i palež.

Molla je optužen po šest tačaka optužnice za masovno ubistvo, silovanje, palež i druge zločine tokom građanskog rata. Prema listi optužnice koju je predalo tužiteljstvo tokom procesa, 344 osobe su umrle u jednom masovnom ubistvu koje je naredio Molla u selu Mirpur.

Kasna kazna

Ali, za vladajuću koaliciju koju predvodi Liga Awamija, koja je vodila pokret za nezavisnost Bangladeša 1971, kazna za Mollu je nedovoljna i stigla je prekasno.

"Ovo se protivi očekivanju naroda. Oni su očekivali strožiju kaznu", rekao je pomoćnik ministra pravde i član Lige Awamija Qamrul Islam.

Ministar pravde Shafique Ahmed je rekao da "Tužilaštvo može uložiti žalbu na presudu ako želi".

Jamaatov advokat odbrane Abdur Razzaq je rekao da će se žaliti na presudu, jer optužbe protiv Molle "nisu uvjerljivo dokazane".

Drugi tribunal je 21. januara izrekao smrtnu kaznu još jednom bivšem čelniku Jamaata, Abulu Kalamu Azadu – poznatom i kao Bachchu Razakar.

Vršilac dužnosti generalnog sekretara Jamaata Rafiqul Islam Khan kazao je da su suđenja za ratne zločine "ništa drugo do želja za osvetom" Vlade Lige Awamija.

Za Azada se smatra da se krije u Pakistanu. Ministar unutrašnjih poslova Bangladeša M K Alamgir je rekao da je njegova Vlada upoznata s tim gdje je bilo Azadovo boravište i da  je pokrenut postupak da se on dovede u zemlju, kako bi bila izvršena smrtna kazna.

"S obzirom na to da su optužbe protiv Molle bile skoro identične i da su uglavnom dokazane, on je, također, trebao dobiti smrtnu kaznu", rekao je Masudur Rehman, koji se kao pripadnik gerilskih jedinica Mukti Fauja (Oslobodilačke vojske) borio protiv pakistanskih snaga.

Smatrajući da bi Molla, koji je jedan od njihovih glavnih lidera, mogao završiti na vješalima, Jamaat-e-Islami je prošle sedmice zaprijetio da će početi "neprekidne štrajkove" ako on bude osuđen na smrt.

Pozvali su na štrajk širom države u utorak u očekivanju presude, manje od sedmice nakon sveopćeg državnog štrajka podrške ukidanju tribunala za ratne zločine, kojim se, također, tražilo i oslobađanje iz zatvora svih njihovih čelnika koji se nalaze na optuženičkim klupama.

Nasilni štrajkovi

Štrajkovi iza kojih stoji Jamaat su bili obilježeni značajnim nasiljem, posebno protiv policije. Stotine aktivista Jamaata se terete za kaznena djela, dosta njih je uhvaćeno, a mnogi su i dalje u bjekstvu.

Devetorici glavnih čelnika Jamaata, uključujući bivšeg šefa Ghulama Azama i aktuelnog šefa Motiura Rehmana Nizamija, sudi se na dva tribunala za ratne zločine zbog navodnih zločina protiv čovječnosti.

Dva čelnika Nacionalne partije Bangladeša (BNP) su, također, na optuženičkoj klupi.

Vršilac dužnosti generalnog sekretara Jamaata Rafiqul Islam Khan kazao je da su suđenja za ratne zločine "ništa drugo do želja za osvetom" Vlade Lige Awamija.

"Vlada ima očit plan. Žele ugasiti našu organizaciju. Ali mi nećemo dopustiti da se to desi", rekao je u utorak Khan.

On je kazao da je njegova stranka pozvala na sveopći državni štrajk u srijedu da se protestira protiv doživotne kazne izrečene Molli. On je dodao da Vlada premijerke Sheikhe Hasine želi "jednopartijsku diktaturu" umjesto postojanja vjerodostojne opozicije.

BNP je glavna opoziciona partija u zemlji, a Jamaat je bio njihov saveznik. Obje partije su bile dio vladajuće koalicije koja je upravljala Bangladešom između 2001. i 2006. godine.

'Obična farsa'

Iako je šef BNP-a Khaled Zia kazao za suđenja za ratne zločine da su "obična farsa", oni ne žele podržati zahtjev Jamaata za ukidanje tribunala.

"BNP u svojim redovima ima mnogo boraca za slobodu koji se gnušaju Jamaatove vrste religiozne politike. Zato oni žele da se njihovo vodstvo distancira od Jamaata kada se radi o pitanju ratnih zločina", rekao je analitičar Sabyasachi Basu Ray Choudhuri.

On je rekao da Liga Awamija pokušava uzbuditi strasti bengalskih nacionalista da osramote BNP, tako što traže da privremena uprava nadgleda parlamentarne izbore koji se trebaju održati ove godine u Bangladešu.

"Ako porastu emocije o dešavanjima iz 1971, to će pojačati duh bengalskog nacionalizma i pomoći će Ligi Awamija da uguše želju naroda da smijene njihovu Vladu", rekao je Ray Choudhuri.

Ipak, tribunali za ratne zločine su bili kritizirani zbog nedostatka međunarodnog nadzora, nedostatka pravednosti i transparentnosti, te zbog povlađivanja željama za osvetom protiv opozicije.

Suđenja bi mogla pomoći da se umire deseci hiljada ljudi koji su izgubili rodbinu i prijatelje tokom građanskog rata i da im se pruži osjećaj da je pravda ipak zadovoljena, iako je kasnila. Suđenja bi, također, mogla i politički pomoći Ligi Awamija.

Na dan kad je tribunal proglasio svoju glavnu presudu – smrtnu kaznu - Abulu Kalamu Azadu, State Department Sjedinjenih Američkih Država je izdao saopćenje u kojem se traži "održavanje globalnih standarda" tokom sudskih procesa.

U saopćenju je naglašena potreba za pravednošću i transparentnosti tokom sudskih procesa, iako je podržana potreba da se pred lice pravde izvedu oni koji su počinili zločine 1971.

Oštra reakcija

Vlada Bangladeša, koju čini Liga Awamija, reagirala je oštro, podsjetivši svoj narod na podršku koju je SAD pružao Pakistanu tokom građanskog rata.

Nakon presude Azadu, ministrica vanjskih poslova Dipu Moni je rekla da su dva tribunala za ratne zločine – jedan pokrenut 2010, a drugi 2012 – osnovani po zakonu kao nezavisni, otvoreni i transparentni sudovi.

"Aktuelni sudski procesi optuženih osoba se provode na otvorenim tribunalima na kojim su prisutni rodbina optuženih, pripadnici medija i nezavisni posmatrači, kako bi se osigurala potpuna transparentnost, čime se stiče uslov za pravedno suđenje u skladu sa standardima primjenjivanim na suđenjima međunarodnih zločina", rekla je ona.

Tribunali su bili upetljani u značajnu kontroverzu kada je sudija Nizamul Huq, koji je predsjedavao jednim od njih, dao ostavku nakon što su mediji otkrili njegovu konverzaciju putem Skypea sa pravim ekspertom iz Belgije, Ahmedom Ziauddinom, koji nije povezan sa tribunalima. Oba tribunala su naknadno morala biti ponovno formirana.

Advokati odbrane Jamaata su više puta optužili sudije tribunala da su u dosluhu sa Tužilaštvom, a sudije i Vlada su izričito negirali te optužbe.

Ali, čini se da premijerku Sheikh Hasinu sve ovo ne dotiče.

Odmah nakon izricanja presude za doživotnu kaznu Abdulu Quaderu Molli i prijetnje Jamaata o "neprekidnim štrajkovima", ona je izdala jasno upozorenje čelnicima Jamaata.

"Ako produžite ovu kampanju nasilja da zaustavite suđenja za ratne zločine, možete se suočiti sa veoma ozbiljnim posljedicama", kazala je ona tokom posjete gradu Rangpur, na sjeveru zemlje.

S obzirom da su parlamentarni izbori udaljeni jedva godinu dana, Hasina može izvući korist ako desetkuje Jamaat-e-Islami, čiji procent podrške među glasačima nikad nije dostigao dvocifrenu vrijednost, ali bez čije podrške BNP nema nade da pobijedi moćnu Ligu Awamija na izborima.

"Ovo je politička matematika Bangladeša. Postoje mnogi u BNP-u koji ne podnose Jamaat, ali nema šanse da BNP pobijedi na parlamentarnim izborima bez Jamaata", rekao je Shamsul Arefin, autor knjige "Bangladeški izbori".

Umiriti porodice žrtava

Suđenja bi mogla pomoći da se umire deseci hiljada ljudi koji su izgubili rodbinu i prijatelje tokom građanskog rata i da im se pruži osjećaj da je pravda, ipak, zadovoljena, iako je kasnila. Suđenja bi, također, mogla i politički pomoći Ligi Awamija.

Ipak, ona bi mogla ponovno otvoriti historijske rane, što bi moglo dovesti do toga da se izmiruju računi sa negativnim utjecajem na socijalnu stabilnost zemlje i njenu plutajuću ekonomiju. 

Izvor: Al Jazeera

Teme: 

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.