Razgovori Japana i Kine oko spornih otoka

Filipini su tužili Kinu arbitrarnom sudu Ujedinjenih naroda zbog teritorijalnog spora.

Kina, Otoci, Natsuo Yamaguchi, Shinzo Abe, Senkaku, Diaoyu, Filipini, Albert del Rosario
Japanski izaslanik u Pekingu će pokušati smirit situaciju oko spornih otoka u Istočnom kineskom moru [Reuters]

Japanski izaslanik Natsuo Yamaguchi doputovao je u utorak u Peking radi razgovora s ciljem da se ohlade napetosti oko spornih otoka koje izazivaju strahovanja od oružanog sukoba, prenosi Tanjug.

Yamaguchi nije davao izjave po dolasku u Peking, ali je uoči puta izrazio nadu da će razgovori pomoći da se ublaže mjeseci razdora oko nenastanjenih otoka u Istočnom kineskom moru koje kontrolira Japan a Kina ih smatra svojom teritorijem. Japan otoke naziva Senkaku, a Kina otoke naziva Diaoyu.

"Važno je da imamo konsultacije o normalizaciji odnosa. Ja bi želio da učinim korak ka otvaranju vrata", rekao je Yamaguchi, pravnik koji predvodi Novu Komeito partiju, mlađeg partnera vladajuće Liberalno-demokratske partije Shinza Abea.

Ipak, on je dodao da su navodi Tokija, da su otoci japanska teritorija, nepromijenjeni, odbacujući kineske zahtjeve da priznaju bilo kakav spor oko njihovog suvereniteta.

Obje zemlje su u posljednje vrijeme pozivale na započinjanje dijaloga, a Kineska centralna televizija CTTV je vijesti u utorak počela izvještajem o Yamaguchijevom dolasku, što se tumači kao znak da se pridaje važnost njegovoj posjeti.

Tiha diplomatija

Yamaguchi nije član vlade tako da njegov boravak u Pekingu predstavlja vid tihe diplomatije koja može da pruži iskreniju razmjenu gledišta nego što to omogućavaju zvanični razgovori.

Plan četvorodnevnog boravka Yamaguchija u Pekingu nije objavljen, ali su kineski mediji javili da će on uručiti pismo japanskog premijera Shinza Abea kineskom lideru Xiju Jinpingu.

Višedecenijski spor oko otoka rasplamsao se u septembru kada je u Kini došlo do velikih protesta i poziva na bojkot japanske robe nakon što je Tokio kupio otoke od privatnog japanskog vlasnika.

Trgovinska razmjena i turističke posjete su značajno pali, a svi sastanci između zvaničnika dviju zemalja su otkazani.

More oko spornih otoka je bogato ribom i potencijalno velikim nalazištima nafte i gasa. Za Kinu to predstavlja strateški izlaz na Pacifik i podsjeća na bolne događaje iz zajedničke historije i japanska osvajanja od 1895. kao i kasniju okupaciju tokom Drugog svjetskog rata.

Otoci koja su bila pod američkom kontrolom poslije Drugog svjetskog rata data su Japanu 1972. iako je Peking tvrdio da su ona bila kineska teritorija vjekovima. Tajvan također polaže pravo na otoke.

Kina redovno šalje brodove u oblast oko spornih nenaseljenih otoka ukazujući time da smatra nad njima ima suverenitet.

Peking je posljednjih sedmica u oblast nad otocima slao i izviđačke avione, što je u više navrata dovelo da japanske odbrambene snage pošalju borbene avione da presretnu kineske avione i spriječe ih da uđu u, kako tvrdi Tokio, japanski zračni prostor.

Arbitrarni sud

Nezavisno o sporu Japana i Kine, Filipini su iznijeli spor s Kinom pred arbitrarni sud Ujedinjenih naroda u kome osporavaju kineske tvrdnje da im pripada većina Južnog kineskog mora, uključujući otoke u njemu, saopćio je u utorak sekretar za vanjske poslove Albert del Rosario.

On je novinarima u Manili rekao da su iznijeli spor pred arbitražno tijelo po Konvenciji o pravu mora UN, potpisane 1982. godine od strane obje zemlje, a koja je proglasila kineske tvrdnje nad tom oblašću nevažećim.

"Filipini su iscrpili skoro sva politička i diplomatska sredstva za mirno rješenje dogovorom svog pomorskog spora s Kinom", rekao je Rosario, a prenio AFP.

On je ukazao da su u brojnim prilikama, još od 1995. zvaničnici Filipina razmjenjivali gledišta s kineskim kolegama o miroljubivom rješenju spora, ali da do danas rješenje nije nađeno.

"Mi se nadamo da će arbitražni postupak dovesti ovaj spor do trajnog rešenja", rekao je sekretar Rosario.

Peking tvrdi da je od davnina veći dio Južnog kineskog mora sa dva veća arhipelaga pod njihovim suverenitetom, dok Filipini, Vijetnam, Bruneji, Malezija i Tajvan ističu da im pripadaju dijelovi naspram njihovih kopnenih teritorija.

Decenijski spor

Teritorijalna sporenja koja traju decenijama naročito su pojačana posljednjih godina kako je Kina pojačala patroliranje svojih brodova, a Sjedinjene Američke Država koje premještaju svoju pažnju ka regiju Azije i Pacifika ohrabrile svog saveznika Filipine i bivšeg neprijatelja Vijetnam da zauzmu čvršći stav prema teritorijalnim pretenzijama Pekinga.

Južno kinesko more je tako postalo jedno od najosjetljivijih vojnih žarišta u kome se sve više zaoštrava situacija kako okolne zemlje počinju sa istraživanjima nalazišta nafte i gasa i glasnijeg polaganja prava na određene teritorije.

Kinu, koja sve odlučnije ističe svoje zahtjeve, susjedi optužuju da takvom politikom ugrožava njihov suverenitet nad određenim teritorijama i slobodu plovidbe.

Ovim morem prolaze važni svjetski trgovački putevi a na nekim od spornih Spratli i Paraselskih otoka Vijetnam i Filipini imaju i vojne postaje i vrše istraživanja nafte i gasa.

Kina je krajem prošle godine dodatno razljutila Filipine i Vijetnam izdavajući nove pasoše u kojima se nalazi mapa na kojoj su sporne teritorije u Južnom kineskom moru predstavljene kao kineske.

Sjedinjene Američke Države traže od Kine i njenih susjeda da izrade kodeks ponašanja kao prvi korak u smanjenju napetosti u Južnom kineskom moru, Washington je rekao da neće zauzimati stranu u sporu, ali insistira da pomorski putevi u regiju ostanu slobodni za međunarodnu plovidbu.

Izvor: Agencije

Teme: 

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.