Razlike u rezolucijama SAD-a i Britanije o genocidu

Osim rezolucije o genocidu u Srebrenici, koja će se naći u Vijeću sigurnosti UN-a, najavljena je i rezolucija o kojoj će se izjašnjavati Kongres SAD-a.

Kako javlja reporter Al Jazeere Ivica Puljić, taj tekst se znatno razlikuje i to najviše u konkretnosti. U Ujedinjenim narodima u uvodnom dijelu rezolucije podcrtava se činjenica je da je Haški tribunal u presudi Radoslavu Krstiću 2004. konstatirao da se u Srebrenici desio genocid i da je istu kvalifikaciju za zločine u Srebrenici dao Međunarodni sud pravde 2007. godine.

Na tome se temelji ovaj nacrt rezolucije, britanski prijedlog u Ujedinjenim narodima. A sada su tri temeljne točke u toj UN-ovoj rezoluciji, odnosno njenom prijedlogu.

Izravna potpora režima Slobodana Miloševića

“Prvo, najoštrije se osuđuje genocid, sva kršenja ljudskih prava i zlouporaba međunarodnog humanitarnog prava. Drugo, najoštrije se osuđuje genocid u Srebrenici i treće, osuđuje se svako poricanje ovog genocida. Izražava se suosjećanje za žrtve na svim stranama u sukobu u Bosni i Hercegovini. Dakle, ovdje se u UN-ovoj rezoluciji, prijedlogu rezolucije, nigdje ne spominju srpske snage u Bosni i Hercegovini, Srbija kao država ili konkretna imena, osim Radoslava Krstića za kojeg kažu da je u njegovom slučaju konstatirano na međunarodnom sudu da je riječ bila o genocidu u Srebrenici”, izvještava reporter Al Jazeere.

A u američkom prijedlogu rezolucije stoji da američki Kongres prepoznaje da je politika agresije i etničkog čišćenja primijenjena od strane srpskih snaga u BiH od 1992. do 1995. definirana kao genocid prema odredbama člana dva iz Međunarodne konvencije o sprječavanju i kažnjavanju genocida.

“Osuđuju se izjave u kojima se pobija ili dovodi u pitanje da je masakr u Srebrenici ocijenjen kao genocid. I jedna od vrlo konkretnih stvari u američkom prijedlogu, u uvodnom dijelu nacrta rezolucije na nekoliko se mjesta ističe da je režim Slobodana Miloševića dao izravnu potporu srpskim snagama u Bosni i Hercegovini kako stoji, citiram, “za agresiju, etničko čišćenje, silovanja i mučenja, uključujući zatvaranje ljudi u koncentracijskim logorima na području Prijedora, dok su građani urbanih sredina poput Sarajeva bili izloženi traumatičnom granatiranju i snajperskim napadima”.

Ovom se rezolucijom, javlja Puljić, zahtijeva da Sjedinjene države očuvaju i reafirmiraju politiku potpore teritorijalnom integritetu i neovisnosti BiH, kao i održavanju mira i stabilnosti na jugoistoku Europe.

Taj je prijedlog rezolucije dosad dobio 35 potpisnika, što znači da su oni također supredlagači zajedno s kongresmenom Ghrisom Smithom iz New Jerseya, koji je pokrenuo cijelu ovu rezoluciju. 

Rusi zasad suzdržani

U UN-u ima trenutačno mnogo diplomatskih aktivnosti. Gotovo svakodnevno Britanci nastoje razgovarati s predstavnicima zemalja iz Vijeća sigurnosti.

Najviše se susreću s Francuzima i Amerikancima, koji su i podržali ovaj britanski prijedlog. U toj skupini koja podržava ovaj britanski prijedlog rezolucije je 13 zemalja, uglavnom europskih, ali isto tako i Malezija i neke druge zemlje koje nisu u Europi.

“Što se Rusije tiče, dakako da je njen stav najzanimljiviji jer može biti presudan ukoliko se Rusi odluče da ulože veto. Koliko danas, u ovom trenutku, stvari stoje, moji izvori iz Ujedinjenih naroda su mi rekli da se Rusi opredjeljuju za to da uopće ne glasaju za prijedlog te rezolucije. Dakle, oni bi bili suzdržani. Ali to je u ovom trenutku, a tek će 7. srpnja na Vijeću sigurnosti biti ovaj nacrt rezolucije, koji će vjerojatno biti i nešto modificiran – tu se dodaje koja riječ, oduzima se koja riječ, to je uobičajeno u diplomatskim krugovima u UN-u. Dakle, kad bi danas bilo glasovanje Rusi bi rekli da su suzdržani, čime bi rezolucija vjerojatno bila i usvojena”.

No, hoće li promijeniti taj stav, kaže Puljić, još uvijek nitko u zgradi na East Riveru ne zna.

Izvor: Al Jazeera