Reciklaža – neiskorišteni potencijal regije

Trećina zakonodavstva EU-a odnosi se na zaštitu životne sredine (Al Jazeera)

Piše: Fahrudin Smailović

Neadekvatno upravljanje otpadom predstavlja jedan od najvećih problema s aspekta zaštite životne sredine u zemljama regije. Posljedice neodgovornog stava prema otpadu viđene su i tokom majskih poplava, koje su prouzrokovale velike štete, kako mještanima tako i privrednicima.

Industrija reciklaže jedna je od rijetkih koja ima veliki potencijal u zemljama regije koje nisu pristupile Evropskoj uniji. Bosna i Hercegovina i Crna Gora recikliraju blizu pet posto generiranog otpada, Srbija 15 posto, dok je evropski prosjek iznad 50 posto.

Kako bi povećale prihod od reciklaže i otvorile nova radna mjesta, pojedine zemlje regije usvojile su niz ekoloških zakona usklađenih s EU-om, čijom će primjenom uspostaviti sistem reciklaže.

Srbiji potrebno 10,5 milijardi eura

Trećina zakonodavstva EU-a odnosi se na zaštitu životne sredine i to je jedna od ključnih oblasti evropskih integracija i jedna od najizazovnijih oblasti pregovaranja za članstvo u EU, istakao je Michael Davenport, šef delegacije Unije u Srbiji.

Tokom gostovanja u diskusiji “Reciklažna industrija – sistem finansiranja i usklađivanje sa EU standardima”, rekao je da se princip zaštite životne sredine odnosi na veliki dio ekonomskih aktivnosti, zbog čega je neophodno da se o ekološkim standardima vodi računa i prilikom izrade infrastrukturnih radova, izgradnje puteva, fabrika, industrijskih postrojenja i sl.

Na skupu je istaknuto da je Srbiji potrebno 10,5 milijardi eura za osiguranje kompletne infrastrukture i primjenu svih standarda EU-a u oblasti zaštite životne sredine, a potrebno je primijeniti i 200 zakona.

Pomoćnik ministra životne sredine Srbije Alesandar Vesić naglasio je da je u 2009. godini izdano 2.200 dozvola za sakupljanje otpada.

“Planiramo da uposlimo 75 odsto više ljudi u ovoj oblasti, što će otvoriti 10.000 novih radnih mesta. Međutim, u Srbiji trenutno reciklira oko 15 odsto otpada, a taj procenat bi mogao da se poveća tako što bi se proizvodi od recikliranih materijala oslobodili barem dela poreza na dodatu vrednost”, ukazao je Vesić.

Savjetnik za ekologiju predsjednika Privredne komore Srbije Siniša Mitrović rekao je da bi Srbija godišnje mogla ostvariti 1,5 milijardi eura prihoda kada bi na pravi način zaživio sistem reciklaže.

Centri u Crnoj Gori

U Crnoj Gori su usvojena dugoročni razvojni dokumenti i planovi, a harmoniziran je i zakonski okvir sa relevantnim propisima Evropske unije, kazao je za Al Jazeeru Siniša Stanković, zamjenik ministra održivog razvoja i turizma, dodavši da uprkos tome nije uspostavljen integralni sistem upravljanja otpadom.

Prema podacima Ministarstva održivog razvoja i turizma, ukupna količina recikliranog komunalnog otpada iznosi između četiri i sedam posto ukupnih količina reciklabilnih frakcija komunalnog otpada.

Preduvjeti za realizaciju

Zamjenik crnogorskog ministra održivog razvoja i turizma ističe da će za uspješnu implementaciju zakonskog okvira biti neophodno ispuniti sve pretpostavke u pogledu kadrova, finansijskih sredstava, opreme, postrojenja, objekata, infrastrukture i prije svega promjene odnosa svih subjekata nadležnih za organiziranje i obavljanje poslova upravljanja otpadom, kao i subjekata koji generiraju otpad (a to znači i građana).

“Bez toga neće biti moguće obezbijediti uspješnu implementaciju harmonizovanog zakonodavnog okvira, a to znači da će se odredbe zakona zemalja kandidata kojima se definišu rokovi za ispunjenje obaveza utvrđenih relevantnim propisima EU, kao i obezbjeđivanje uslova za njihovo sprovođenje morati definisati, odnosno realizovati u skladu sa rezultatima pregovora”, kazao je Stanković za Al Jazeeru.

Stanković je rekao da akcioni dokument predviđa upravljanje komunalnim otpadom u pet regija, kojim će biti obuhvaćene sve općine u Crnoj Gori.

“Ovim dokumentom planirano je da Crna Gora do 2020. godine ispoštuje obavezu recikliranja 50 posto od ukupnih količina papira, odnosno kartona, plastike, metala i stakla iz komunalnog otpada i drugih izvora koji generišu otpad sličan komunalnom”, kazao je on.

Dio evropskog zakonodavstva kojim se definiraju obaveze kada je riječ o količinama otpada koje je neophodno reciklirati u potpunosti je prenesen u Zakon o upravljanju otpadom i relevantne podzakonske akte.

Za realizaciju direktiva EU-a, Crna Gora treba osigurati blizu 63 miliona eura, a usklađivanje zakonodavstva sa Unijom počelo je 2004. godine, ističe Stanković.

Vlada Crne Gore priprema se za usvajanje nove Strategije upravljanja otpadom i novi Državni plan upravljanja otpadom za period 2014-2020. godine.

Očekuje se da će nadležni lokalni subjekti na drugačiji način pristupiti realizaciji ovog plana, od čega zavisi hoće li u procesu pregovora biti neophodno tražiti da se prolongira rok za poštovanje plana, kao i obaveze smanjenja količina biorazgradivog otpada koji će se odlagati na deponijama.

Rast otpada u Bosni i Hercegovini

Nadležna ministarstva u Bosni i Hercegovini nisu bila dostupna za odgovore na pitanja Al Jazeere o strategiji reciklaže u ovoj zemlji.

Prema dostupnim podacima Agencije za statistiku BiH, samo pet posto otpada reciklira se u zemlji, a s obzirom na to da količina otpada svakodnevno rapidno raste, upravljanje njime predstavlja jedan od gorućih problema u državi.

U Federaciji BiH 2012. stupio je na snagu pravilnik o upravljanju ambalažom i ambalažnim otpadom koji obavezuje sve privredne subjekte da se u svom poslovanju bave stavljanjem ambalaže na tržište kako bi ispunili ciljeve za reciklažu.

Slijedom odredbi pravilnika Evropske direktive, sedam vodećih kompanija u Bosni i Hercegovini osnivaju Društvo za postupanje s ambalažnim otpadom EKOPAK.

Polovinom 2012. EKOPAK je dobio dozvolu za rad i za sada je jedini ovlašteni operater sistema za reciklažu otpada.


Pod otpadom se podrazumijeva svaki materijal ili predmet koji nastaje u toku obavljanja proizvodne, uslužne ili druge djelatnosti, predmeti isključeni iz upotrebe, kao i otpadne materije koje nastaju u potrošnji i koje sa aspekta proizvođača, odnosno potrošača nisu za dalje korištenje i moraju se odbaciti. [Al Jazeera]

 

“Uloga EKOPAK-a je da bude spona između korisnika sistema i javnih komunalnih preduzeća i ovlaštenih privatnih sakupljača”, kazala je u izjavi za Fenu direktorica Društva za postupanje s ambalažnim otpadom EKOPAK Amela Hrbat.

Budući da u Bosni i Hercegovini samo mali dio iskoristivog otpada završi u reciklaži, godišnje tako propadnu deseci miliona eura potencijalnih resursa.

Sistemskim rješavanjem ovog problema bili bi otvoreni deseci hiljada radnih mjesta.

Ograničeni napredak

Bosna i Hercegovina je postigla ograničeni napredak u oblasti zaštite okoliša, navedeno je u izvještaju Evropske komisije o napretku te države u procesu integriranja za 2012. godinu.

EK je u izvještaju jasno naveo kako Bosna i Hercegovina, između ostalog, treba usvojiti okvirni zakon o zaštiti životne sredine, u potpunosti preuzeti direktivu EU-a o procjeni utjecaja na okoliš i razviti sisteme za praćenje kvaliteta zraka.

Od bh. vlasti očekuje se i da razviju infrastrukturu za upravljanje otpadom kao što su sistemi za reciklažu, te usklade provođenje entitetskih propisa o vodama. Potrebno je da se ojačaju i administrativni kapaciteti u cjelokupnom sektoru okoliša.

Pravne stečevine EU-a u području zaštite okoliša (environmental acquis communautaire) u najužem smislu obuhvataju gotovo 800 propisa (ovaj broj nije konačan jer se cjelokupni aquis konstantno uvećava), koji su klasificirani u četiri kategorije: opće odredbe i programi, zagađenje i neprijatnosti, prostor, životna sredina i prirodni resursi te međunarodna saradnja.

Na stranici Opservatorije za Balkan i Kavkaz, navodi se da postoji 55 međunarodnih konvencija, protokola, sporazuma u oblasti okoliša koje je Bosna i Hercegovina do sada potpisala i ratificirala, odnosno preuzela sukcesijom bivše SFRJ.

Izvor: Al Jazeera i agencije