Referendum u RS-u kojeg vjerovatno neće biti

Odluku o održavanju referenduma niko neće moći osporiti, rekao je Milorad Dodik (Al Jazeera)

Piše: Mladen Mirosavljević

Igra gluvih telefona između institucija i ključnih političara iz bh. entiteta Republika Srpska i onih na nivou Bosne i Hercegovine se i dalje nastavlja. Samo nekoliko dana pred zasjedanje o referendumu, Ustavni sud Bosne i Hercegovine zatražio je da Narodna skupština Republike Srpske odmah, a najkasnije u roku od 15 dana, obavijesti ovaj sud o preuzetim mjerama, s ciljem izvršenja odluke o neustavnosti entitetskog Dana Republike. Umjesto toga, entitetski parlament je odlučio da će građani Republike Srpske, prvi put u svojoj istoriji, izaći na referendum da bi se 25. septembra izjasnili da li podržavaju da se 9. januar obilježava i slavi kao Dan Republike.

Odluka o referendumu odgovor je na odluku Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, koji je proglasio neustavnim odredbe Zakona o praznicima Republike Srpske, kojim je propisano da se 9. januara obilježava Dan Republike Srpske, jer se taj datum poklapa sa krsnom slavom Sveti Stefan. “Sporna” odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine donesena je 26. novembra 2015. godine, na zahtjev člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz bošnjačkog naroda Bakira Izetbegovića.

“Referendum će biti održan i biće upisan u istoriju ovog naroda i Republike. Visoki predstavnik [međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini] Valentin Incko nema potrebe, niti može da reaguje”, kazao je entitetski predsjednik Milorad Dodik. “Kako moj potpredsjednik iz reda bošnjačkog naroda Ramiz Salkić napisa na svom tviteru, kako mi našu odluku o popisu možemo ‘okačiti mačku o rep’, u prilici sam da mu uzvratim da ova odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine odlazi ‘mačku o rep’ onog trenutka kada narod izađe na referendum i kaže svoje istorijsko ‘ne’ takvom odlučivanju Ustavnog suda. A zašto su toliko protiv referenduma kad on ne znači ništa? Referendum je ključni politički odraz volje naroda.”

A šta nakon referenduma?

Nakon referenduma, pitaće neko – šta? “Nakon referenduma vratićemo se u Narodnu skupštinu, donijećemo zakon da je 9. januar Dan Republike, i to je zakon sa najvećom snagom koji je ikada donijela ova Skupština, jer nikada nismo ni imali referendum.” Profesor Ustavnog prava Kasim Trnka je Dodikovu najavu da će, nakon referenduma, Narodna skupština Republike Srpske ponovo usvojiti zakon kojim će 9. januar biti Dan Republike, prokomentarisao kao izvodivu. “Izvodivo je, naravno. Skupština je donijela taj zakon, može ga i ponovo donijeti. Ali, ostat će na istom tom datumu i time neće promijeniti ništa na stvari, jer ostaje obaveza da se taj datum promijeni”, ocjenjuje Trnka.

I dok se čeka objavljivanje odluke o referendumu u entitetskom Službenom glasniku, bez čega ona nije validna, svi, osim pitanja šta se čeka sa objavljivanjem te odluke, iščekuju šta će učiniti visoki predstavnik Valentin Incko. Odluku o održavanju referenduma, sam referendum i odluku koja bude donesena na njemu niko neće moći osporiti, rekao je Dodik.

Ali, samo nekoliko dana kasnije nakon skupštinske odluke, dok njen predsjednik Nedeljko Čubrilović tvrdi da Ustavni sud Bosne i Hercegovine vrši politički pritisak na Republiku Srpsku, predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Mirsad Ćeman je rekao da će u slučaju da Republika Srpska u datom roku ne obavijesti Ustavni sud Bosne i Hercegovine šta je uradila, ili ga obavijesti da nije izvršila njegovu odluku, postupiti kao i u svim drugim predmetima. “Nadležne službe sačinit će izvještaj o izvršenju ili neizvršenju odluke Ustavnog suda. Sud može i obavijestiti nadležno tužilaštvo da odluka nije provedena u određenom roku, što je krivično djelo”, kazao je Ćeman. Bilo bi interesantno čuti ko je i zbog kojih nesprovedenih odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine do sada krivično, ili na bilo koji drugi način, odgovarao u ovoj državi.

Čitava priča o referendumu ima predizborni karakter, s ciljem homogenizacije biračkog tijela, i tu tezu nije teško dokazati. Odluka o referendumu za profesora Trnku ima isključivo predizborni karakter, bez mogućih pravnih posljedica. “Očigledno, radi se o političkoj manipulaciji, jer sama činjenica da se to vrši sedam dana pred lokalne izbore pokazuje da se radi politička mobilizacija pred te lokalne izbore, gdje, prije svega, vladajuća stranka hoće da pokaže svoju snagu. Tako da mislim da to pravne posljedice ne može imati, a političke, naravno, ima.”

Kome treba ovakva Republika Srpska

Da će itekako imati političke posljedice vidi se i po reagovanju poslanika Koalicije “Domovina” u entitetskoj Narodnoj skupštini, u kojoj su poslanici bošnjačke nacionalnosti, a koji su saopštili da ne žele da učestvuju u organizovanju referenduma kojim će biti preglasani Bošnjaci i Hrvati u Republici Srpskoj. “Mislim da je uvođenje referenduma u demokratsku praksu u Bosni i Hercegovini presedan i loš primjer i može izazvati, ukoliko dođe do njega, još neki drugi referendum, s drugim referendumskim pitanjem”, upozorio je Senad Bratić, potpredsjednik Narodne skupštine.

Da li ste za promjenu ustavnog uređenja Bosne i Hercegovine i za ukidanje Republike Srpske? Ovim referendumskim pitanjem “prijete” predstavnici Stranke demokratske akcije ukoliko se 25. septembra provede referendum o Danu Republike Srpske. “Ovim što radi Dodik ozbiljno su poljuljani temelji Dejtonskog mirovnog sporazuma. Ovo je urušavanje Daytona, a kada urušavate Dayton, imate pravo i mogućnost na nivou države raspisati šta hoćete, pa i referendum da li Bosna i Hercegovina treba imati ovakvo ustavno uređenje. Jer, ako jednom narodu, koji je protjeran genocidom, oduzimate pravo na život u jednom od entiteta, ili ako Bošnjacima oduzimate pravo da svoj jezik nazivaju bosanskim, onda se zapitajte kome treba ovakva Republika Srpska. Ako Dodik namjerava vršiti represiju i nastavlja politiku 90-ih, odnosno etnički čistih prostora, onda treba otvoriti i pitanje ovakvog ustavnog uređenja države i entiteta”, poručio je poslanik Koalicije “Domovina” Nedim Čivić.

Međutim, predstavnici Republike Srpske u institucijama Bosne i Hercegovine poručuju da ne postoje ustavne mogućnosti za održavanje referenduma na nivou Bosne i Hercegovine i prekrajanje unutrašnje strukture Bosne i Hercegovine. Ako priča o referendumu ima predizborni karakter, s ciljem homogenizacije biračkog tijela, na kojem, prije svega, vladajuće stranke hoće da pokaže svoju snagu, a prvenstveno Dodikov Savez nezavisnih socijaldemokrata, zašto je onda čitavu priču podržala opozicija, koja je, opet, na vlasti na nivou Bosne i Hercegovine, i to potpuno jedinstveno sa vladajućim strankama, tako im direktno pomažući u predizbornoj kampanji, što znači na sopstvenu štetu?

Niko ne spominje grb i himnu

Član Predsjedništva Bosne i hercegovine iz Republike Srpske Mladen Ivanić poručio je da će izaći na referendum i da će pozvati građane da podrže 9. januar kao jedini datum kada se treba obilježavati Dan Republike, a takav je stav svih opozicionih stranaka. Svima njima je očigledno jasno da Valentin Incko nema potrebe za posezanjem za bilo kakvim svojim ovlašćenjima, čime bi samo natjerao vodu na mlin Dodikovoj vladajućoj koaliciji i time ih praktično dodatno vaskrsao na političkoj sceni. Opozicija je svjesna da prosto ne dolazi u obzir da kažu bilo šta protiv referenduma. To bi poslužilo za njihovu potpunu satanizaciju, ionako satanizovanih, kao srpskih izdajnika i “muslimanskih saveznika”, a posebno Bakira Izetbegovića.

Očito su procijenili da je stvari bolje pustiti da idu svojim tokom i čekati da Bošnjaci ulože veto u Vijeću naroda Republike Srpske, kako bi se odluka o referendumu osporila. Svi oni, uključujući i Dodika, dobro znaju da su odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine konačne i obavezujuće i da će, prije ili kasnije, na kraju morati ispoštovati odluku Ustavnog suda Bosne i Hercegovine po kojoj se 9. januar neće slaviti kao Dan Republike Srpske.

Taj “film” smo već jednom odgledali, kada se radilo o himni, grbu i prefiksima “srpski” u gradovima Republike Srpske, što više niko i ne spominje. A svako može procijeniti da li je važnije obilježavanje nekog spornog dana kao Dana Republike, ili himna i grb. Kao što svako može procijeniti da li je za bh. vlasti, a posebno one u Republici Srpskoj, važnija 1,1 milijarda konvertibilnih maraka (550 miliona evra) od Međunarodnog monetarnog fonda, ili parafiranje adaptiranog Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju sa Evropskom unijom i sistema koordinacije za provođenje Reformske agende.

Stavovi izraženi u ovom tekstu su autorovi i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor: Al Jazeera