Republika Srpska vraća ONO i DSZ u škole

Učenici bi trebali biti spremni suočiti se s brojnim opasnostima koje im prijete, smatraju stručnjaci (EPA)

Srednjoškolci u bh. entitetu Republika Srpska od drugog će polugodišta ove školske godine pohađati nastavu u još jednom predmetu, radnog naziva “bezbjednost i civilna zaštita”, na kojem će stjecati vještine koje bi mogli primjenjivati u eventualnim situacijama ugroze života i imovine. I stručnjaci i javnost složni su da je takav predmet, koji umnogome podsjeća na nekadašnju “općenarodnu obranu i društvenu samozaštitu”, poznatiju po skraćenici ONO i DSZ, itekako potreban mladim ljudima. I ne samo mladim.

Suočeni s potencijalnim opasnostima koje donose izvanredne situacije, poput sve češćih elementarnih nepogoda, katastrofa poput požara, ali i mogućih terorističkih napada, pa i situacija koje se događaju svakodnevno, poput prometnih nesreća, mladi nisu dovoljno educirani za ponašanje u takvim situacijama, čak ni za pružanje prve pomoći, smatraju stručnjaci. I stoga će, prvo eksperimentalno od zime, a, po svemu sudeći, i u svim srednjim školama od sljedeće školske godine, “sigurnost i zaštita” biti dio redovite nastave.

Predmeti izumrli s Jugoslavijom

Predmeti koji su nestali zajedno s nestankom Jugoslavije bili su, uz “Domaćinstvo”, “Opće tehničko obrazovanje – OTO”, “Marksizam i socijalističko samoupravljanje”, “Teorija i praksa samoupravnog socijalizma” i “Općenarodna obrana i društvena samozaštita” (ponegdje poznat i kao “Obrana i zaštita”, odnosno ONO i DSZ). Učenici su iz tog predmeta, osim teorijskih dijelova, podučavani praktičnim vještinama koje bi trebale biti korisne u izvanrednim situacijama, kao što su ratovi, napadi atomskim, biološkim i kemijskim oružjem, tretman ranjenika i ukazivanje prve pomoći, ali i rukovanju oružjem, konkretno puškom M-48. Udžbenici bi uglavnom počinjali čuvenom Titovom rečenicom: “Radimo i gradimo kao da će sto godina biti mir, a pripremajmo se kao da će sutra biti rat!”

“Smatramo da bi znanja koja učenici steknu na časovima ‘bezbjednosti i zaštite’, a odnose se na odbranu od poplava, požara, pa i na bezbjednost na internetu, bila veoma važna i korisna za učenike”, kažu u Ministarstvu prosvjete Republike Srpske.

Navode i kako su takvu ideju podržali i direktori srednjih škola u Republici Srpskoj. Iz Pedagoškog zavoda Republike Srpske dodaju kako je podrška stigla i od entitetskih vlasti. Ujedno i konkretiziraju opasnosti koje prijete, a za koje bi učenici trebali biti spremni suočiti se s njima, pa tako navode požare, poplave, vremenske nepogode, zaštitu na internetu, civilnu zaštitu, zdravstvenu zaštitu, zaštitu od svih oblika nasilja, zaštitu od terorizma.

Predmet će se zvati ili “bezbjednost i civilna zaštita” ili “bezbjednosna kultura i civilna zaštita”, objašnjava Predrag Damjanović, direktor Pedagoškog zavoda Republike Srpske, uz napomenu kako je “program budućeg predmeta zasnovan na jednom času sedmično”.

“Program će sadržavati teoretski i praktični dio. Za realizaciju programa biće angažovani stručnjaci za pojedine oblasti u programu”, navodi Damjanović.

Zamišljeno je da učenike, među ostalim, podučavaju i medicinski djelatnici, vatrogasci ili stručnjaci za terorizam sa sveučilišne razine. A zahtjeva za uvođenje takvih predmeta upravo je najviše i bilo s područja hitne medicinske pomoći, dakle, domova zdravlja, vatrogasne službe, civilne zaštite…

Uvesti specijalizovane srednje škole

Slobodan Župljanin, dekan Fakulteta za bezbjednost i zaštitu Banja Luka, apsolutni je pobornik uvođenja novog predmeta uz napomenu da bi edukaciju uveo još od odgojnih ustanova, doduše, prilagođeno uzrastu. Uz to, predlaže i uvođenje specijaliziranih srednjih škola.

“Činjenica je da nemamo srednjih škola koje su usmjerene na izučavanje problema bezbjednosti i zaštite, a, sa druge strane, u sistemu visokog obrazovanja imamo takve oblike, pa postoji višestruka opravdana potreba uvođenja tog predmeta. U bliskom vremenu definitivno postoji i potreba za osnivanje srednjih škola koje bi se stručno specijalistički bavile izučavanjem problema otklanjanja opasnosti i posljedica koje one proizvedu, a koje su realnost u savremenim uslovima življenja”, ukazuje Župljanin.

Učenici podijeljeni

Anketirani učenici, a riječ je o malom uzorku slučajno odabranih, podijeljeni su u razmišljanjima treba li u škole uvesti predmet “Sigurnost i zaštita”.

“Korisno jeste, za razliku od nekih predmeta koje imamo. Trebali bi da se znamo ponašati u vanrednim situacijama i rado bih nešto naučio, ali više mi je to za nekakve kurseve izvan škole”, kaže srednjoškolac Marko iz Šamca.

“I bez predmeta u školi znam da trebaju svi biti mirni, ne treba paničiti, pružiti prvu pomoć i obavezno pozvati hitnu”, kaže Luna iz Zvornika. Više je brine druga vrsta sigurnosti, ona na internetu. Kaže da zna prepoznati lažni profil, jer “ima malo lajkova, a on ili ona su prelijepi”, pa se iza toga mogu kriti opasne osobe. “Djevojke su danas naivne i, kad momak napiše da se nađu negdje, one pristanu, a ni ne znaju ko je. Lako ih mogu oteti ili im nauditi”, ukazuje.

Anketiranim učenicima na Palama ideja uvođenja novog predmeta je zanimljiva jer bi “svi trebali znati ukazati prvu pomoć, pomoći u nevolji, odbraniti se od nasilnika…” Doduše, smatraju da takvu nastavu trebaju pohađati i u Federaciji Bosne i Hercegovine – “da ne ostanu uskraćeni, jer treba svi da uče”.

Nina i Maja iz Bijeljine su protiv i više bi voljele kad bi se uveli neki stručni predmeti ili modernizirala nastava. “Ako neko ima takve ambicije, može upisati vojnu školu i riješen problem. Bolje je da se više uči matematika, informatika, strani jezici i slični predmeti koji mogu pomoći u životu”, navode.

Riječ je, po njegovu mišljenju, o globalnom problemu koji je “postao jedno od najaktuelnijih pitanja u svim društvenim zajednicama širom svijeta”. Podsjeća kako je prošlo već četvrt stoljeća otkad u srednjim školama nema spomenutog predmeta ONO i DSZ, pa je “nastao niz problema za sve zajednice zbog toga što nije uveden nijedan novi, sličan predmet”.

Posljednji događaji u Hrvatskoj (poplave, prethodno i požari), kao i u Bosni i Hercegovini (npr., požari koje nije imao tko gasiti) i podsjećaju i obvezuju, ali su i jasno upozorenje. Na tom tragu razmišlja i Župljanin.

“Prijetnje kojima su danas izložene sve društvene zajednice su osnovni, ključni, opredjeljujući razlog zašto bi jedan takav predmet trebao da nađe svoje mjesto u obrazovnom sistemu srednjeg nivoa na ovim prostorima”, ukazuje Župljanin.

Popravljanje prosjeka – kontraproduktivno

Mnogo se toga može pronaći na internetu, čak i u dostupnoj literaturi, no stručnjaci smatraju kako to ni slučajno ne može zamijeniti kompletno obrazovanje, a pogotovo praktične vještine iz područja sigurnosti i zaštite. Posebno je to bitno, kao u slučaju poplava ili požara, kad se mora angažirati veći dio stanovništva. U slučaju i najobičnijeg, manjeg požara mnogi još zaziru od vatrogasnog uređaja – iako je na njemu nacrtano kako se njime rukuje.

Stručnjaci smatraju da su upravo srednjoškolci, i po dobi i po psihofizičkim sposobnostima, “duboko iskoračili u zreliji dio svoje životne dobi”, kad mogu razumjeti društvene probleme i opasnosti, ali se i suočiti s njima i probati otkloniti opasnosti koje donose.

“Kroz najavljeni predmet bi trebali da savladaju praktično sve one radnje i vještine da steknu sva ona znanja koja su neophodna – od banalnog pružanja prve pomoći svakom ugroženom u različitim situacijama, pa sve do posjedovanja sposobnosti za otklanjanje posljedica elementarnih nepogoda, a pogotovo vrlo aktuelnog pitanja terorizma. Posebno je važno prepoznati jednu takvu opasnost, a onda naučiti ga i kako se takvoj opasnosti suprotstaviti”, smatra Župljanin.

Na kraju, kad se predmet uvede – prvo eksperimentalno, a potom i redovito – bitno je i da učenici shvate važnost očuvanja sigurnosti i ključnih mjera civilne zaštite, zaključno navode stručnjaci, te steknu praktična iskustva. Eventualno prikupljanje odličnih ocjena za popravljanje prosjeka, konstatiraju, svakako bi bilo kontraproduktivno – i za učenike, a posebno za zajednicu.

Izvor: Al Jazeera