Revizija boračkih naknada: Pukovnici od 14 godina

Ne stišava se bura oko revizije boračkih naknada u entitetu Federacija Bosne i Hercegovine. Bivši borci u Posušju, Ljubuškom, Širokom Brijegu i Grudama pozivaju Federalno ministarstvo za pitanja boraca da im isplati zaslužene naknade. No, u Ministarstvu traže adekvatnu dokumentaciju na osnovu koje su hiljade ljudi stekle pravo na povoljne penzije i do 1.000 eura, povlastice na uvoz automobila, invalidnine i brojne druge privilegije.

Ured odbrane u Ljubuškom čuva evidenciju o učesnicima rata. Prije samo nekoliko dana borci su daskama blokirali ovaj ulaz. Bio je to odgovor na odluku Vlade Federacije da samo u Zapadnohercegovačkom kantonu privremeno obustavi isplatu boračkih naknada. Vlada je obrazložila kako samo vlasti u ove četiri općine ne žele dostaviti traženu dokumentaciju neophodnu za provođenje revizije.

“Imamo sada između 250 i 300 ratnih vojnih invalida koji su donijeli samovoljno svoje predmete sa područja te četiri općine i njima je odmah nastavljena isplata”, izjavio je Salko Beba iz Ministarstva za pitanja boraca.

Trideset oficira Begića

Razloge za obustavu isplate Vlada je našla u porastu broja korisnika. Od 2006. do 2009. godine samo u ZHK-u taj broj je povećan za 294 posto. Osim toga, 126 posto više korisnika bilo je i u Hercegovačko-neretvanskom kantonu. Znatna povećanja zabilježena su i u Posavskom (50 posto) i Srednjobosanskom kantonu (30 posto).

Na samo jednom uzorku od 960 korisnika utvrđeno je da su svi stradali u istim okolnostima, zadobili iste povrede i imaju medicinsku dokumentaciju u kojoj se samo lični podaci razlikuju, izvještava reporterka Al Jazeere Nadina Maličbegović.

“Eksplodirala je granata, pola njih je odletjelo na desnu stranu, pola na lijevu, dobili su zujanje u ušima i na osnovu toga su proglašeni ratnim vojnim invalidima, 70 posto najmanje”, kaže Beba.

Ili da je, tvrdi, u jednom selu u Posušju 30 osoba s istim prezimenom – Begić, dobilo visoke vojne činove.

“Ispada da je pukovnik postalo lice koje je tada imalo 18 godina, što je pomalo nemoguće ili da je pukovnik postao neko ko je imao 14 godina”, dodaje Beba.

I o tome su u Ljubuškom razgovarali najviši čelnici HVIDRA-e. No, imaju svoja obrazloženja.

Na ivici zakona

“Kako se može desiti da dijete od 15 godina u Novoj Biloj za vrijeme okupacije nad hrvatskim stanovništvom bude na prvoj crti obrane? Broj ljudstva… Morali su stati u obranu svog naroda. Jel’ ga tad netko pitao: ‘Imaš li 15 godina?’ Ne, sposoban si, idi brani…”, kaže predsjednik HVIDRA-e u Ljubuškom Drago Radić.

“Jedan dio ljudi koji su u mirovini bili u Hrvatskoj, pošto je bio županijski fond nije bilo dovoljno sredstava. Ti ljudi iz solidarnosti nisu koristili skrb. Zato su najvećim dijelom nastale razlike u brojkama”, smatra Ivica Nosić iz HVIDRA-e u Ljubuškom.

U HVIDRA-i zahtijevaju da se što prije formiraju revizorski timovi, ali i tim za koordinaciju revizije.

“Do ministra je to. Ne može biti do nas. Baca se ljaga na nas da mi nismo za reviziju. Ma, mi smo za reviziju, istinsku, zakonsku….”, poručuje Radić.

Traže usklađivanje Zakona o reviziji s odlukom Ustavnog suda Federacije. To je sada posao Parlamenta, kojem za sada ne polazi za rukom da uskladi zakonska rješenja. Pa tako i bivši borci i aktuelna vlada posluju na ivici zakona.

Izvor: Al Jazeera