Revizija saradnje NATO-a i Rusije

Savez NATO-a odlučio se za angažovaniju saradnju s Ukrajinom i suspenziju kooperacije s Rusijom, izjavio je generalni sekretar NATO-a Anders Fogh Rasmussen.

Obrazloženje ove odluke ministara NATO-a je da susjedna Rusija krši ukrajinsku suverenost i teritorijalni integritet.

“Suspendovali smo plan za našu prvu zajedničku NATO-rusku misiju, pomorsku pratnju za američki brod na kojem će se uništavati sirijsko-hemijsko oružje. Ovo neće utjecati na uništenje hemikalija, ali Rusija neće učestvovati u pratnji američkog broda. Odlučili smo da nećemo održavati vojne niti civilne sastanke na nižem nivou s Rusijom, za sada. Stavili smo kompletnu saradnju NATO-a i Rusije na reviziju”, rekao je Rasmussen.

U Parizu je američki državni sekretar John Kerry, koji se sastao sa ruskim šefom diplomatije, rekao da niko ne želi dalju eskalaciju sukoba u Ukrajini, ali da SAD ne može dozvoliti da Rusija ugrožava teritorijalni integritet svog susjeda.

Također je kazao kako su se sve strane danas složile da je bitno riješiti sva otvorena pitanja o Ukrajini putem dijaloga.

Kerry je ponovno pozvao rusku stranu da direktno razgovara s ukrajinskim vlastima, vrati vojnike u baze i prihvati misiju posmatrača OSCE-a. Dodao je kako očekuje da će se ponovno sastati s ruskim kolegom u Rimu u četvrtak.

Ruski šef diplomatije Sergej Lavrov izjavio je kako su se zapadni partneri složili da nova ukrajinska vlast mora poštovati sporazum potpisan sa smijenjenim predsjednikom Janukovičem 21. februara.

Sporazumom su predviđeni veliki ustupci opoziciji, uključujući prijevremene izbore i formiranje nove vlade.

Prijetnje izaslaniku UN-a na Krimu

Na Krimu, Robert Serry, specijalni predstavnik generalnog sekretara Ujedinjenih naroda Ban Ki-moona, napustio je Krim nakon što su mu tokom posjete tom području prijetili naoružani ljudi.

Negirajući navode da je Serry bio kidnapovan, Banov zamjenik Jan Eliasson rekao je novinarima da specijalni predstavnik nije imao vlastito osiguranje.

“Serry je posjetio mornaričku bazu. Na odlasku su mu izrečene prijetnje. Neidentifikovani ljudi su mu rekli da ode i na aerodrom. Odbio je. U dobrom je stanju. Bio je ovisan o osiguranju koje su mu trebale dati ukrajinske vlasti. Serry mi je rekao da su neki bili naoružani, neki ne. Bilo je 10 do 15 ljudi. Nije bio kidnapovan, nego su mu prijetili”, rekao je Eliasson.

Naoružani ljudi kasnije su blokirali kafić u koji se sklonio Serry, napisao je na Twitteru reporter ITV-a koji je ostao sa specijalnim izaslanikom UN-a za vrijeme incidenta.

Serry je pristao napustiti Krim, a njegov automobil, koji se pod policijskom pratnjom zaputio ka aerodromu, okružili su ljudi koji su uzvikivali “Putin, Putin”. Serry je zatim otputovao u Kijev.

Estonske tvrdnje o snajperskim napadima

Ruski mediji objavili su snimak telefonskog razgovora između šefice evropske diplomatije Catherine Ashton i estonskog ministra vanjskih poslova Urmasa Paeta o situaciji u Kijevu, javlja reporterka Al Jazeere Katarina Drlja.

U toku tog razgovora on govori kako postoje snažne indicije da iza snajperskih napada na Trgu nezavisnosti ne stoji Viktor Janukovič, nego opozicija koja predvodi proteste.

Estonsko ministarstvo vanjskih poslova potvrdilo je autentičnost razgovora.

Ured visoke predstavnice Evropske unije za vanjsku politiku i sigurnost nije davao komentare. Ministar je rekao kako je razgovor vođen 26. februara, dan nakon njegovog povratka iz Kijeva. 

U međuvremenu, u Ukrajinu dolaze posmatrači OSCE-a iz 21 zemlje.

Nataša Rajaković, zamjenica glasnogovornice OSCE-a, rekla je za Al Jazeeru kako će posmatrači obavijestiti Ukrajinu, kao zemlju koja je to zatražila, OSCE i svoje vlastite nadređene vlasti, o onome što su vidjeli na terenu.

“Koliko je snaga na terenu, ko su, kako su naoružani, šta rade, da li je to normalno ili nije. Oni nakon toga više nemaju nikakvih obaveza, osim ako bi se preko njihovog izveštaja videlo da nešto nije uredu. E sad, dalje zemlje članice mogu razgovarati kako možemo pomoći i šta se može tu uraditi”, rekla je Rajaković.

Pomoć EU-a od 11 milijardi eura

Evropska unija u srijedu se pridružila Sjedinjenim Američkim Državama i obećala finansijsku pomoć Ukrajini, vrijednu više od 11 milijardi eura.

Drlja javlja kako se EU nada da će finansijska pomoć Ukrajini pridonijeti smirivanju tenzija, no to nije novac koji će odmah biti na računu, nego u idućih nekoliko godina – sve do 2020.


Stefan Goranović o protestima u  Harkovu

“Dio će stići odmah, no sve ostalo kroz nekoliko godina, i to za određene projekte u području razvoja, edukacije, transporta, energije,… Taj novac vezan je uz određene uvjete, no EU nije ulazio u određene detalje. Ipak, Jose Manuel Barroso naveo je kako je jedan od uvjeta da Ukrajina dobije vladu koja će biti okrenuta reformama.”

Situacija u Kijevu se “pomalo smiruje”, a svi napori prebacuju se na diplomatsko-politički nivo, javlja Drlja, dodajući kako se brojni sastanci održavaju ne samo u Kijevu nego i na drugim mjestima u Evropi.

“Čine se napori da Ukrajina i Rusija sjednu za isti stol. Upravo bi uspjeh u tome mogao biti svjetlo na kraju tunela”, javlja Drlja.

Navodi i kako se u Briselu održavaju brojni sastanci, na kojima je donesena odluka o sankcijama protiv bivše Janukovičeve vlasti i zamrzavanju imovine u vlasništvu 18 ljudi. “Ta odluka stupa na snagu već sutra i bit će na snazi idućih 12 mjeseci”, dodaje Drlja.

“Sve glasnije se može čuti i da, ukoliko se nastavi kriza u Ukrajini i ne smire tenzije, razmatraju i sankcije protiv ruske strane”, javlja naša reporterka.

U Parizu, šefovi diplomatija Francuske i Velike Britanije saglasni su da su neophodni direktni razgovori između Ukrajine i Rusije.

Istovremeno, ministar odbrane SAD-a Chuck Hagel rekao je senatorima u Washingtonu kako namjerava pojačati vojnu saradnju s Poljskom i baltičkim državama u znak iskazivanja podrške saveznicima nakon ruske intervencije Ukrajini.

Sergej Lavrov je ranije u Madridu razgovarao o situaciji u Ukrajini sa španskim kolegom Jose Manuelom Garcijom. Optužio je zapadne zemlje za neozbiljnu politiku prema Ukrajini, te demantovao da je Rusija izvela invaziju na tu zemlju.

“Volio bih da mi neko objasni šta se misli pod proruskim snagama. Ako mislite na snage samoodbrane koje su stvorili građani Krima, mi nad njima nemamo nikakvu moć. Oni ne primaju naređenja od nas. Ipak, ruska vojska i naša crnomorska flota jesu u stanju povišene gotovosti i neke mjere su preduzete nad cijelom crnomorskom flotom. Kao što je naš predsjednik rekao, učinićemo sve da spriječimo krvoproliće. Nećemo dozvoliti nasilje, niti ugrožavanje života ljudi koji žive u Ukrajini, što uključuje i Ruse.”

‘Označavanje tatarskih kuća’

Na Krimu, Safure Kadžematova, narodna zastupnica u Skupštini Ukrajine, na Facebook profilu je napisala kako “noću oko tatarskih kuća hodaju maskirani Rusi sa palicama u rukama i postavljaju znakove po kapijama”, zbog čega su Tatari u strahu da se planski označavaju njihove kuće.

Ukrajinka Kateryna K. kaže: “Ovo je strava. Ovo sluti na etničko čišćenje. Naši vojnici sada se ponašaju kao pravi gandijevci. Svaka čast momcima. Rusi nemaju razloga za ispaljen metak. Ali bojimo se ovakvih provokacija. Strah me je da Rusi ne isprovociraju Tatare, a onda dođe red i na strijeljanje. Stalno se Bogu molim da ne dođe do toga.”

Neke tatarske porodice već su izbjegle sa Krima u centralni i zapadni dio zemlje.

U srijedu je također pristigla vijest da je, prema nepotvrđenim informacijama, ruska vojska tokom noći zauzela još jednu ukrajinsku raketnu bazu na Krimu.

Prijepodne su četiri helikoptera MI-8 i nekoliko aviona ukrajinskog vojnog vazduhoplovstva uspjela poletjeti iz baze Saki na Krimu, koju Rusi drže pod kontrolom. Odbijaju služiti novoj, proruskoj Krimskoj vladi. Potvrđeno je da su sletjeli u centralnu Ukrajinu koja je pod kontrolom prozapadnih snaga.

Iz ukrajinskog Vijeća za sigurnost tvrde da će Rusija iskoristiti Krimski poluotok za invaziju na južni i istočni dio zemlje.

U Donjecku, ukrajinska zastava koja je jutros podignuta na zgradi lokalne Vlade, ponovo je skinuta i zamijenjena ruskom.

Tokom preuzimanja zgrade Vlade, koje su izvršili proruski demonstranti, povrijeđene su desetine osoba.

Policija je jutros, zbog dojave o bombi, evakuisala zgradu, nakon čega je, navodno, pronađena nagazna mina.

Donjeck je, inače, rodni grad smijenjenog predsjednika Viktora Janukoviča i u njemu se okuplja najviše proruskih demonstranata od početka protesta u istočnim i južnim dijelovima Ukrajine.

Protesti u Harkovu

Na Trgu slobode u Harkovu, tačno kod spomenika Lenjinu, održan je protest proruski orijentisanih građana, javlja Al Jazeerin reporter Stefan Goranović.

“Okupilo se nekoliko stotina demonstranata, a situacija je bila mirna. Iako su protesti bili mirni, bili su i vrlo glasni. Demonstranti su tražili mnogo zahteva, a među njima su – raspisivanje referenduma o kulturnoj autonomiiji, ali i federalizacija Ukrajine, pa čak i odvajanje istočne Ukrajine i pripajanje Rusiji. Oni ne priznaju novu ukrajinsku vlast”, javlja Goranović.

Prenosi i kako situacija u Harkovu baš i nije uobičajena, jer su hiljade policajaca na ulicama grada, a ono što je mogao da čuje od građana sa kojima je razgovarao je veliki strah. “Situacija jeste mirna, ali svakako napeta”, navodi Goranović.

Napetosti između Rusa i Ukrajinaca u Harkovu se osjete. “Dovoljno je samo spomenuti da ste strani novinar i da istražujete probleme građana, nakon čega svi iznose svoje mišljenje i žele razgovarati”, javlja naš reporter.

“Svi se u Harkovu odmah dele, a ono što se dešava ima mnogo dublje korene. Harkov je jako važan grad, nalazi se jako blizu Rusije, a svojevremeno je bio i glavni grad Ukrajine. Govori se uglavnom ruski jezik, no suživot zaista postoji. Ipak, tek treba da se vidi kako će se situacija u Harkovu odvijati zbog blizine Rusije.”

Ukrajina spremna na dijalog

Premijer Ukrajine Arsenij Jacenjuk izjavio kako su počeli razgovore sa Rusijom, dodajući kako je spreman za sveobuhvatan dijalog sa tom zemljom, javlja Anadolija.

“Ako se budu poštivali zakoni Ukrajine i njena vanjska politika, u potpunosti smo spremni za sveobuhvatan dijalog sa Rusijom, izgrađen na novim osnovima”, rekao je.

Jacenjuk je kazao kako su ukrajinski i ruski ministri već sada počeli međusobne razgovore, što je, kako kaže, prvi korak prema normalizaciji odnosa.

Podsjetio je da je Rusija bez ikakvog prava ugrozila teritorijalni integritet susjedne nezavisne zemlje slanjem vojnika na njenu teritoriju. Uputio je poziv ruskim vlastima i njihovom predsjedniku Vladimiru Putinu da hitno povuku rusku vojsku sa teritorije Ukrajine.

Jacenjuk je na kraju, ipak, naglasio kako njegova zemlja “želi potpisati Sporazum o partnerstvu sa Evropskom unijom”.

Izvor: Al Jazeera i agencije