Reza Aslan za AJB: Terorizam nije samo vjerski fenomen

Razgovarao: Mirnes Kovač

• “Zealot” ne predstavlja ni kršćanski ni islamski pristup Isusu Kristu, kao što ste naveli u uvodu, no oštre reakcije na vašu knjigu počinju upravo od te premise (da ste Vi “kao musliman” napisali knjigu o osnivaču kršćanstva) – poslije su se optužbe nastavile redati – neki su otišli tako daleko da su Vas čak optužili da ste “zlobni džihadista” – Kako objašnjavate ovu pojavu?

Reza Aslan: Kada zarađujete pišući o vjeri, morate biti spremni na ovakve vatrene odgovore. Na slične reakcije sam naišao kada sam napisao knjigu o islamu i poslaniku Muhammedu ”No god but God” [Nema boga osim Boga]. Ljudi očigledno religiju shvataju veoma ozbiljno, a posebno onda kada imaju osjećaj da su osnovni principi njihove vjere napadnuti – odgovaraju ljutnjom i bijesom. Navikao sam na to. Uspješan sam kao pisac i naučnik jednim dijelom i zato što vjeru shvatam veoma ozbiljno i onda kada propitujem te osnovne njene principe. Ne želim da ocrnim ničiju vjeru. Ja sam historičar. Zanima me razjašnjavanje historije religije.

S obzirom na to, moja situacija je donekle jedinstvena, jer ja nisam samo vjerski učenjak, već sam uz to i musliman. A u velikom dijelu Evrope i Sjeverne Amerike islam se doživljava kao nešto strano i egzotično, nešto strašno i sumnjivo. U američkim medijima uveliko je prisutan antiislamski sentiment. Prema tome, neki smatraju da ničemu što musliman uradi po definiciji ne treba vjerovati. Zato je iz nekih krugova došao ovako oštar odgovor na moju knjigu.

• Kako zaključci ovog diskursa, nazovimo ga otvorenim, inkluzivnim, međureligijskim, ili, ako možemo reći “iznimno humanističkim”, utječu na utemeljene doktrine religije? Posebno danas, kada mladi ljudi nisu zadovoljni čistom dogmatikom?

Aslan: Imate pravo da mladi ljudi nisu zadovoljni dogmom. Oni, zapravo, nisu zadovoljni nijednom vrstom institucije, bila ona vjerska ili ne. To je jednim dijelom razlog velikog uspjeha ove knjige među mladim ljudima. Ona predstavlja alternativni, a ipak historijski prikaz čovjeka s kojim je tako mnogo ljudi upoznato, a ipak, veoma malo njih ga zna. Mladi ljudi nisu nezainteresovani za duhovno. Njih ne zanima religija. Religiju doživljavaju kao licemjernu. Kao promotora podjela i nasilja. Ali kada zaista pogledate društvenu politiku koju je zagovarao Isus kao historijska ličnost, otkrit ćete čovjeka koji je veoma dopadljiv mladim ljudima, posebno onima koji su posvećeni pitanjima društvene pravde i ljudskih prava.

• Šta bi se desilo da ste na isti način tretirali poslanika Muhammeda, kao Isusa u “Zealotu”? Da li je ova metoda uopće primjenjiva na Muhammeda?

Aslan: Ja jesam na isti način obradio temu poslanika Muhammeda kao i Isusa Nazarećanina. Moja prva knjiga, ”No god but God” bavi se Muhammedom kao historijskom ličnošću. Reakcija je bila daleko od oštre, knjiga je ostvarila veliki uspjeh i postala međunarodni bestseler. Prevedena je na 17 jezika.

• Šta vas je motiviralo da zauzmete ovakav pristup vjerskim pitanjima? Čini se da podržavate nove pristupe i u drugim oblastima – kao što su promocije knjiga koje se održavaju u pabovima sa brojnim zabavnim sadržajima?

Aslan: Religija me oduvijek zanimala. To je zato što smatram da religija ima više veze sa identitetom nego sa vjerom i njenim prakticiranjem. Religija uključuje pogled na svijet. Obuhvata političke, ekonomske, društvene poglede na svijet jedne osobe. To je savršen prozor za razumijevanje društva i civilizacije. Fasciniraju me svjetske religije i način na koji ljudi pronalaze smisao u svojoj vjeri.

• Religije se sve više doživljavaju kao izvor sukoba, posebno na Bliskom istoku i posebno kada su pomiješane sa politikom. Osim višedecenijskog palestinsko-izraelskog konflikta, sada jasno vidimo sveobuhvatni rat između šiita i sunita. Konflikt među sunitima također postaje ozbiljniji. Kako gledate na ishod ovih tektonskih pregrupiranja?

Aslan: Takvi sektaški konflikti, naravno, nisu ništa novo. Religija može dovesti do izbijanja sukoba jer se tiče formiranja identiteta. A najlakši način identificiranja sebe je nasuprot drugoga. Ali, religija ne drži monopol nad konfliktom ili nasiljem. Zapravo, najstrašnije nasilje u posljednjih stotinu godina počinjeno je u ime sekularnih ideologija: nacionalizma, marksizma, staljinizma, maoizma i tako dalje. Ove ideologije su sekularne i uz to i nepokolebljivo ateističke, a dovele su do smrti desetaka miliona ljudi. Ispada da će se ljudi ubijati zbog bilo kojeg razloga.

• Neki na Zapadu tvrde da se terorizam može pobijediti samo ako islamski svijet prihvati sekularno-humanističke principe na kojima se zasniva moderni svijet, bez kojih će sloboda u njihovim zemljama ostati tek daleki san. Je li sada postalo očitije da su mladi ljudi koji su se usprotivili režimima u Tunisu, Egiptu, Libiji i Siriji pokušali transformirati svoje društvo na ovim principima? Tražili su posao i slobode, a ne religiju? Ili možda nisu? Kako vi vidite budućnost šireg muslimanskog svijeta kada je riječ o ovome?

Aslan: Ponavljam, terorizam nije isključivo islamski, niti isključivo vjerski fenomen. Terorizam nije ideologija, terorizam je taktika. Ukoliko se želite riješiti terorizma, morate se fokusirati na probleme koji pokreću terorističke akcije.

Što se tiče reforme u islamu, o toj temi sam već pisao u svojoj prvoj knjizi. Tu se zalažem za tezu da se reforma islama dešava već 100 godina i da je nasilje kojem smo svjedočili u velikom dijelu muslimanskog svijeta rezultat tog procesa.

• Ovo je Vaša prva posjeta Bosni i Hercegovini, zemlji koja i dalje važi za mjesto na kojem se susreću glavne svjetske religije. Koliko znate o Bosni? Mnogo je onih koji su tvrdili da je rat u Bosni i Hercegovini imao vjersku dimenziju. Postoji li način da se religije učine sredstvom jačanja mira, a ne rata?

Aslan: Ja, naravno, znam za tragične ratove koji su se desili u Bosni i Hercegovini u posljednjem stoljeću. Tu je bilo riječ o etničkom identitetu koliko i o religiji. Tu je bilo riječ o socijalnim i ekonomskim konfliktima koliko i o vjerskim.

Smatram da se vjerski sukob može pobijediti jedino putem vjerskog mira. Jedini način da se pobijedi vjerska netolerancija je kroz vjersku toleranciju. Drugim riječima, jedini način suprotstavljanja onima koji koriste religiju za zlo je korištenje religije za dobro.

Izvor: Al Jazeera