Ribnjak u Žepi: Od hobija do uspješnog biznisa

Ribarstvo u Bosni i Hercegovini nije razvijena industrijska grana. Međutim, pojedini primjeri pokazuju kako ovaj sektor ima veliki ekonomski potencijal.

Reporter Al Jazeere Emir Nuhanović posjetio je ribnjak koji uprkos nepovoljnom geografskom položaju iz godine u godinu širi kapacitete.

Počelo je kao malo ozbiljniji hobi porodice Tabaković. Otac i sin su 2005. godine, na ušću rijeke Žepe postavili 25 bazena za uzgoj pastrmke.

“Putevi su bili katastrofalni, sve je bilo zaraslo, tako da je trebalo jako mnogo truda samo da se dođe do ove pozicije“, kaže Muhamed Tabaković, vlasnik kompanije Ribarstvo Slap.

Milion eura investicije i deset godina kasnije, pozicija je mnogo bolja. Ribnjak danas ima 120 kaveza i godišnji kapacitet veći od 700 tona.

Tabaković ništa nije prepustio slučaju. Uz posao, magistrirao je i ribarstvo na univerzitetu u Norveškoj, što mu je omogućilo da se upozna sa svjetskim trendovima u ribarstvu.

Razmnožavanje pastrmke

Biznis se dodatno proširio kada je otvorena nova linija razvojnih kredita u saradnji sa vladom Turske.

„U 2012. godini smo pokrenuli jedan veliki projekat u okviru kojeg smo napravili fabriku za preradu ribe. Implementirali smo tri međunarodna standarda. Samim certificiranjem tog objekta došlo je do novog zapošljavanja povratnika u Žepi. I u tom periodu smo našli i prve naše kupce na tržištu Evropske Unije“, ističe Tabaković.

Najveći problem u razvoju bio je trošak koji se odnosi na nabavku mlađi. No, i to se riješilo. Sa investicijom koja u ovoj fazi prelazi više 1,2 miliona eura izgrađen je dodatni ribnjak koji služi za razmnožavanje pastrmke, čime je zaokružen cjelokupni proces proizvodnje.

Kompanija sada zapošljava ukupno 32 radnika. Zavidan broj, budući da organizovana privredna aktivnost u ovom dijelu zemlje gotovo da ne postoji.

Iz Sarajeva u Žepu

Posao na ribnjaku u Žepi našao je i Almir Hrustemović, koji se u ovo mjesto doselio iz Sarajeva.

„U Sarajevu je bilo teško pronaći posao. Ovdje sam se našao u ovom kraju. Vuče me želja za ovim krajom. Uklopio sam se u posao. Radim više od pola godine. Plata je redovna.“

Činjenica da je riba jedini proizvod životinjskog porijekla koji Bosna i Hercegovina može izvoziti u zemlje Evropske Unije, predstavlja veliku pogodnost za razvoj te industrijske grane.

Međutim, postoji ograničenje. Godišnja kvota postavljena je na 60 tona, što ribnjak poput ovog iz Žepe preradi za svega mjesec dana. Na svaki kilogram više od toga, bh. kompanije plaćaju carinu od 8,5 posto.

Izvor: Al Jazeera