Riječka luka: Brodovi puni krivotvorene robe

U Riječkoj luci, na kontejnerskom terminalu, svake sedmice iskrca se gotovo 12 brodova. Obično dva sa Dalekog istoka, a ostali sa područja Mediterana. Carina ima pune ruke posla, jer većina zaplijenjenih krivotvorina u Hrvatskoj prođe upravo kroz tu luku. Šta se pokušava unijeti u Hrvatsku, istraživala je reporterka Al Jazeere Ana Mlinarić.

Bulcari i Chamelle, izmijenjeni su nazivi skupocjenih brendova koji odmah odaju da nije riječ o poznatim parfemima, već o njihovim krivotvorinama. Isto je i s tenisicama.

“Prvo što smo uočili bila je loša kvaliteta ove ambalaže. Vidite i sami kako kutija izgleda. Osim toga, robna marka Nike ima uobičajene putove transporta. I pošto smo mi dobili tu informaciju, sve što stigne u Riječku luku unaprijed znamo da se radi o krivotvorini”, kaže carinska inspektorica Natalia Fraćin.

Uništavanje ‘lažnjaka’

U 2013. godini pokrenuto je 1.009 postupaka za uništenje krivotvorina, u kojima je uništeno gotovo 360.000 lažnih proizvoda tržišne vrijednosti veće od 26 miliona eura. Dvostruko manje nego 2012. godine, pred ulazak Hrvatske u Evropsku uniju, kada je uništeno blizu 856.000 krivotvorina.

“Zapravo se krivotvori gotovo sve. Znači, od sportske opreme, kozmetike, do tehničke robe, naročito mobitela…”, priča inspektorica Fraćin.

Među “lažnjacima” predvode krivotvorine poznatih proizvođača odjeće i obuće koja, prođe li ove kontrole, ide direktno do kupaca na tržište.

Među robom koja čeka uništenje je i “skupocjena” torbica koja nosi ime jedne poznate svjetske robne marke. Torbica je prošle godine pronađena u jednome od 33 zaplijenjena kontejnera u Riječkoj luci. Njena tržišna vrijednost je blizu 800 eura, no ona svoga kupca neće pronaći, jer je potvrđeno da je riječ o krivotvorini.

Cijeli proces uništenja počinje na kontejnerskom terminalu Riječke luke. Brodski agent zadužen za brodski teret 48 sati prije pristajanja mora prijaviti robu koju dovozi.

Opasne krivotvorine

“Od kuda dolazi, tko je kupac, tko prodavatelj… i to su sve parametri koje mi u uredu za analizu rizika analiziramo i određujemo broj kontejnera koji ćemo pregledati”, kaže Andrej Franulović iz Područnog carinskog ureda Rijeka.

Stiže li sa Bliskog istoka odmah je sumnjiviji od ostalih, kao i ako među prijavljenom robom ima više različitih robnih marki. Odabrani kontejneri prvo će na rentgen, a potvrde li carinici svoje sumnje, kreće se u detaljan pregled.

“Imali smo zapljena mali broj koji je trebao završiti u Hrvatskoj, a 90 posto toga bilo je namijenjenio u provozu, uglavnom prema zemljama koje nas okružuju – Srbiju, Bosnu i Hercegovinu, Mađarsku i Austriju”, rekao je Franulović.

Krivotvorine ne samo da su protuzakonite već mogu biti i opasne – poput motorne pile koja nema potvrdu da je tehnički ispravna ili, pak, kineske rakije kojoj se ne zna pravi sastav.

Izvor: Al Jazeera