Riječni turizam u Vukovaru

U Vukovaru će ove sezone pristati više od 212 riječnih kruzera brojnih turističkih kompanija (Al Jazeera)

Piše: Branimir Bradarić

Kada je prije desetak godina kod Vukovara pristao prvi riječni kruzer sa turistima iz SAD-a malo tko je vjerovao da će to postati uobičajena pojava i koliko će turista u Vukovar dolaziti tim brodovima. Te godine u Vukovar je pristalo svega nekoliko kruzera sa turistima, koji bili na proputovanju Dunavom do Crnoga mora.

U odnosu na tadašnjih nekoliko pristajanja tijekom ove godine, od početka ožujka pa do kraja studenoga, u Vukovaru će pristati više od 212 riječnih kruzera brojnih turističkih kompanija. Zajedničko svima im je da prevoze turiste iz SAD-a ili Europe, koji uživaju u višednevnom krstarenju Dunavom, tijekom kojega razgledaju i vukovarske znamenitosti.

‘Dunav je prelijep’

„Ovo je jedno predivno iskustvo. Krenuo sam na krstarenje na preporuku prijatelja i nisam se pokajao. Ovo što smo do sada vidjeli drugačije je od grada u kojem živim. Dunav je prelijep, a i u Vukovaru se ima što vidjeti. Fotografiram sve za uspomenu, kako bih se i kasnije mogao prisjećati te prekrasne prirode, objekata, kao i drugačije kulture. Vidio sam da tu još ima tragova ratnih razaranja“, rekao je Harman Krol iz Njemačke.

Slično razmišljaju i ostali turisti sa kojima smo razgovarali, ističući kako im je sve viđeno jedno lijepo i novo iskustvo. Govore o predivnoj prirodi, širokoj rijeci, selima koja su usput vidjeli, brojnim ribarima… Međutim, uz prirodne ljepote koje mogu vidjeti tijekom krstarenja, svi se slažu da tim turistima treba pružiti, ipak, nešto drugačije turističke sadržaje.

„Na ovim brodovima turisti imaju, zaista, sve. Mi želimo vidjeti nešto što ne možemo vidjeti u mjestima gdje živimo. Mislimo tu na neke običaje, znamenitosti, hranu, seoska turistička gospodarstva… Prije putovanja čitala sam i o raznim tradicijskim zanatima, lijepim vinogradima i voćnjacima, napuštenim tvorničkim halama, polupraznim selima, crkvama. Ne znam hoćemo li i to vidjeti, jer mislim da bi to bilo jako zanimljivo“, dodaje Hanna Rohe, koja je doputovala istim kruzerom.

Velika perspektiva

Njene riječi potvrđuju i neki vukovarski turistički djelatnici, koji su nepodijeljenog mišljenja kako turizam u Vukovaru, a posebno onaj riječni, ima veliku perspektivu, ali da su, nažalost, turistički potencijali gotovo neiskorišteni. Prevladava mišljenje da od riječnog turizma i pristajanja stotina turističkih brodova u Vukovaru, zapravo, najmanje koristi ima sam grad Vukovar.

Godinama je poznato kako turisti sa kruzera, ubrzo nakon što pristanu u Vukovaru, sjedaju u autobuse koji ih čekaju parkirani i odlaze dalje, najčešće u Baranju, gdje posjećuju tamošnje destinacije.

„To je činjenica i to je surova realnost vukovarskog turizma, a posebno turista koji dolaze kruzerima. Ti ljudi na kruzerima imaju sve i mora im se ponuditi nešto sasvim drugačije, nešto što ne mogu vidjeti kući. Nažalost, mi to ne radimo, tako da sav taj turistički potencijal ostaje neiskorišten“, kaže vukovarski ugostitelj i vlasnik Hotela Vila Vanda, te član Vijeća Turističke zajednice grada Vukovara, Pavao Josić.

I, zaista, ti kruzeri su pravi ploveći hoteli sa četiri ili pet zvjezdica. Tu su udobne i klimatizirane sobe, restoran, kafić, prodavaonice odjeće i kristala, fitnes centri, terase za sunčanje… Već sam pogled na te brodove govori o skupoći putovanja i luksuzu koji se nudi onima koji si ga mogu priuštiti.

Komentirajući sve viđeno Josić kaže kako se godinama uporno ponavlja ista slika i da turisti koji dođu u Vukovar gotovo da ništa ne potroše, jer vukovarskih znamenitosti, proizvoda u tim aranžmanima nema. Stoga se turisti vrlo često mogu vidjeti kako šetaju kroz grad u manjim ili većim skupinama, fotografiraju zgrade i objekte, da bi se ubrzo vratili na kruzere. Pri tome rijetko bilo što kupuju. Od prije je poznata priča kako su neki od turista sa kruzera dolazili u mjenjačnicu promijeniti dolar ili dva da kupe kasnije sladoled u obližnjoj slastičarni.

Nedostaje vizija

„Vukovar i okolica imaju ogroman turistički potencijal, ali zbog ljudi koji ne rade svoj posao kako treba i na tim mjestima su samo radi sebe, sve je mrtvo slovo na papiru. Oni jednostavno nemaju viziju u kom smjeru Vukovar treba ići kada se govori o turizmu i što napraviti. Kroz grad su prošle desetine tisuća turista, a da nismo imali nikakve koristi od toga. Jednostavno, Turistička zajednica je zakazala, to se ponavlja i tako će biti sve dok ti siti ljude sjede u njoj“, tvrdi Josić. 

Istovremeno, turistički potencijali Vukovara ostaju najvećim dijelom neiskorišteni. Uz riječni turizam, Vukovar je u Hrvatskoj godinama poznat i kao perjanica ratnoga turizma, gdje posjetitelji mogu posjetiti niz mjesta stradanja u Domovinskom ratu, spomen-domove na Ovčari i Trpinjskoj cesti, Memorijalno groblje, spomen-mjesto masovne grobnice, ratnu bolnicu… Uz to, tu su i vinske ceste, park šuma Adica, obiteljska turistička gospodarstva, vinogradi, Vučedol, niz građevina sa ratnim ranama…

„Može se toga nabrojati još, ali nema neke koristi od toga. Vukovarskom turizmu treba strategija i sustavan rad, a, prije svega, riječnom turizmu, koji ima ogromne potencijale. Moramo okrenuti ploču i početi kvalitetnije i bolje raditi“, zaključio je Josić.

Vukovarska priča

Wolfgang Muftner, vlasnik austrijske kompanije Danubia Kreuzfahrten, koja je među najvećim takvim kompanijama u Europi i specijalizirana za riječni turizam, a koja u svome vlasništvu ima 12 brodova, smatra da su uopće europske rijeke neiskorištene i da se u njima krije ogroman turistički potencijal. On kaže kako turiste koji putuju njegovom kompanijom veoma zanima Vukovar, jer su čuli o dešavanjima na području grada tijekom rata.

„Hrvatska ima Vukovar. To je priča koju i danas može pričati svijetu i na taj način privući turiste“, tvrdi Muftner.

Inače, rijekama Europe trenutno plovi 170 kruzera raznih kompanija, što dovoljno govori o interesu za riječni turizam i krstarenja. Velike nade se polažu u dalja istraživanja Dunava, njegovog dna, obnovu opreme za iskapanje nataloženog pijeska, šljunka i mulja.

Prema najavama, Hrvatska će za unapređenje riječnih plovnih puteva u narednih sedam godina u europskim fondovima na raspolaganju imati gotovo 60 milijuna eura. Očekuje se da će dio tih sredstava biti iskorišten za poboljšanje turističke infrastrukture na području Vukovara. Do tada se od turističkih djelatnika, kako Josić kaže, očekuje da stvari postave na svoje mjesto i iskoriste ono što im se nudi.

Izvor: Al Jazeera