Riskantne rute sirijskih izbjeglica: Životima plaćen put do Njemačke

Piše: Nihad Kreševljaković

Pretpostavlja se da je od 2011. godine, kada je počeo rat u Siriji, više od 12 miliona ljudi moralo napustiti svoje domove. Radi se bukvalno o polovici ukupne populacije Sirije.

Većina tih ljudi su interno raseljena lica, odnosno izbjeglice, u vlastitoj zemlji – 4.015.070 ljudi napustilo je zemlju.

Prvi izbjeglički val iz Sirije zapljusnuo je susjedne zemlje. Procjenjuje se da se trenutno u Turskoj nalazi 1.805.255 sirijskih izbjeglica. Čak i za zemlju s oko 80 miliona stanovnika ovo predstavlja ozbiljan broj. Stanje je dramatičnije u manjim zemljama, poput Libana i Jordana.

U Jordanu, koji broji deset puta manje stanovnika od Turske, nalaze se 630.224 sirijskih izbjeglice. U Libanu, u kojem živi nešto više od šest miliona stanovnika, trenutno su čak 1.172.753 izbjeglice iz Sirije. Ovi brojevi su u konstantnom porastu.

Pred brutalnim napadima različitih vojski, a osobito grupe Islamska država Irak i Levant, mnogi su konstantno prisiljeni napuštati svoje domove. Statistički pokazatelji ukazuju da se radi najvećoj izbjegličkoj krizi od Drugog svjetskog rata te svakako najvećoj u 21. stoljeću.

Početna slika, u kojoj navodno potlačeni narod želi svrgnuti diktatora, pretvorila se u totalni kaos, gdje je teško upratiti ko koga ubija, a za sve uključene aktere civili, zbog različitih vjerskih i drugih razlika, predstavljaju gotovo pa omiljenu metu.

Teški uvjeti

Izbjeglice će nastaviti dolaziti ka Evropi. Ta kretanja su već godinama primjetna, ali ono što se događa posljednjih dana scena je kakvu historija, unatoč svim belajima posljednjih decenija, ne pamti. Ne želeći se ovdje baviti raznoraznim mogućim uzrocima koji su doveli do ove seobe nezapamćenih razmjera, jasno je da su ovi ljudi, muškarci i žene, djeca i starci žrtve ratnih razaranja i potpune dehumanizacije.

Neosporno je da se radi o izbjeglicama, kolikogod desničarski krugovi nastojali relativizirati njihove motive. Još gore, prevashodno SAD, kao i njeni evropski saveznici, ponašaju se kao da ovo što se događa nema nikakve veze s njima. Odsustvo da se prizna da je zapadnjačka imperijalna politika dovela do svega ovoga ne može se ni naslutiti. Uz sve, to Evropska unija, izuzimajući donekle Njemačku, očigledno ne zna ni kako se suočiti s tim bumerangom vlastite politike.

Ponovno, kao i mnogo puta do sada, lice Evrope i zapadne civilizacije brane pojedinci i grupe, dobri ljudi koji pomoć ljudima u nevolji smatraju neophodnom empatijom kako bi se užas u kome trenutno živimo barem ublažio. Stvari su jasne – umjesto da stanemo na stranu onih čije su duše zagadili strah, mržnja i stereotipi, potrebno je izdići se iznad magle koja se spustila na našu civilizaciju. Pružiti ruku čovjeku u nevolji izraz je ljudskosti. Pomoći ovim nevoljnicima znači pomoći samima sebi.

Izvor: Al Jazeera