Roboti bh. djevojčicama otvaraju vrata 21. stoljeća

U zemlji u kojoj vlada velika nezaposlenost, a obrazovni sistem “proizvodi” kadar za koje poslova nema, jedno udruženje koristi male robote kako bi djevojčice zainteresiralo za profesije iz STEM-a (nauku, tehnologiju, inženjerstvo i matematiku).

Udruženje Hello World je pokrenulo projekt SPARKreatorice pod pokroviteljstvom Američke ambasade u Sarajevu, u kojem će učestvovati 20 osnovnih škola s područja cijele Bosne i Hercegovine, a svaka škola će moći prijaviti deset učenica, koje će učestvovati u edukacijama i takmičenjima kroz cijelu tekuću školsku godinu, ali i početak 2018/2019. školske godine, pojašnjava Kristina Visković, voditeljica SPARK schoola.

Udruženje će u okviru projekta školama donirati ukupno 200mBot edukacijskih robota, odnosno po jednog robota za svaku djevojčicu, koje će učenice iskoristiti za stjecanje znanja iz područja informatike i robotike.

Putem ovog projekta se također pokušava zainteresirati djevojčice za profesije koje su se dugo smatrale “muškim”.

[YouTube/SPARK]

Visković pojašnjava da je kroz školsku 2016/2017 godinu i SPARKreators ligu (natjecanje u robotici za osnovnoškolce) udruženje došlo do podataka da je od 1.589 prijavljenih učesnika u ligi bilo samo 459 djevojčica, odnosno da djevojčice čine samo 28,8 posto prijavljenih učesnika.

“Postavlja se pitanje zašto je toliko malo učenica zainteresirano za robotiku, automatiku i programiranje, iako su ova zanimanja danas najtraženija? Robotika, automatika i programiranje su poslovi budućnosti, stoga moramo biti u korak s vremenom”, kaže voditeljica SPARK schoola.

Maja Marija Šaravanja, učenica sedmog razreda mostarske Osnove škole Ilije Jakovljevića, jedna je od učesnica SPARKreators lige. Kako kaže, u školi je uključena u informatičku sekciju, a u projektu je učestvovala jer želi naučiti nešto novo. “Bilo mi je lijepo i korisno”, kaže Maja Marija.

Programiranjem će se, dodaje, baviti i u budućnosti:

“Ubuduće želim naučiti programirati robote i igrice. Mislim da je programerima zabavno na poslu. Kad odrastem nadam se da ću postati programerka.”

Tražena zanimanja

U svim svjetskim listama najtraženijih profesija, stručnjaci iz oblasti programiranja, rada sa bazama podataka, internet sigurnosti i drugih srodnih oblasti iz IT sektora su redovno u top 10 najtraženijih, a plate takvih stručnjaka su redovno iznad prosjeka. Dovoljno je pogledati primjer bh. entiteta Federacije BiH, gdje je prosječna plata 420 eura, dok su plate programera 1.000 i više eura. 

Sulejman Sarajlija jedan je od programera koje se bavi naprednim programerskim tehnikama i kriptovalutama. Programiranjem se bavi, kaže, jer živimo u svijetu u kojem smo okruženi tehnologijom i ovisimo od nje u dosta sfera života.

“Programiranje je pismenost novog doba, omogućuje nam da razumijemo i možemo više nego što bi mogli bez tog znanja u svakom pogledu”, kaže ovaj programer.

Sarajlija dodaje da bi djeci preporučio da se bave programiranjem jer ih to uči kako da razmišljaju, budu strpljivi i rješavaju probleme.

Osim toga, dodaje, trenutno je programiranje jedno od najtraženijih zanimanja.

“Neke od prednosti koje donosi ovo zanimanje su kvalitetnija primanja od ostalih sektora i mogućnost da se radi remote (od kuće ili sa nekog drugog mjesta), osoba nije fizički vezana za firmu. Također, u budućnosti će biti sve više poslova u ostalim branšama gdje će znanje programiranja i korištenja tehnologije biti uslov za bavljenje tim poslom”, kaže on.

Obrazovni sistem mnogi u BiH kritiziraju kao prilično zastario, bez adekvatne primjene novih znanja, izmjene nastavnog kurikuluma, a zbog nedostatka novca, škole s opremom dosta kaskaju za školama zapadne Evrope.

Jedan od načina kako se projektom SPARK Schoola želi promijeniti takvo stanje u zemlje jeste i korištenje mBota, edukacijskih robotića koji daju praktično iskustvo u programiranju, elektronici i robotici.

Kroz mBlock grafički softver djevojčice će pisati programe na način da slažu blokove i šalju naredbe robotiću, a sam mBlock je baziran na Scratch programskom jeziku i prilagođen je osnovnoškolskom uzrastu, pojašnjava voditeljica SPARK Schoola.

“Razvijene zemlje za razliku od nas idu u korak s novim tehnologijama, dok u BiH još koristimo plan i program iz 1994. godine. Živimo u 21. stoljeću i sukladno tome trebamo prilagoditi naše planove i programe”, kaže Visković.

Nerazumijevanje direktora i nastavnika

Nažalost, dodaje, najveći problem s kojim se njeno udruženje susreće u radu u BiH jeste nerazumijevanje direktora i nastavnika za zanimanja 21. stoljeća.

Osim na edukaciji samih učenica, ističu iz SPARK Schoola, potrebo je raditi i edukaciji obrazovnog kadra.

Kako Visković kaže, kroz SPARKreators ligu je udruženje upoznalo više od 500 učitelja i nastavnika informatike, matematike, tehničkog vaspitanja: “Potrebno je raditi na njihovom usavršavanju i ponuditi im maksimalnu pomoć u uvođenju novih tehnologija. Nažalost, poznato je da su plaće u informatičkoj industriji među najvišima, a plaće profesora u školama daleko od toga. Nadamo se da će Ministarstva uvidjeti značaj nastavnika te njihov utjecaj na odgoj i obrazovanje naše djece.”

Navodi da su prijave za projekt otvorene od 9.10. do 18.10.2017. do 12 sati.

Kako se prošle godine za projekt SPARKreators prijavilo 350 osnovnih škola iz Bosne i Hercegovine, njeno udruženje se nada da će i ovaj put odziv biti velik.

Da bi se izbjegle zabune zbog imena udruženja i projekta, Visković pojašnjava da je u saradnji s poslovnim parkom SPARK, udruženje Hello World brendirano kao SPARK school, iza kojeg stoje brojne aktivnosti:

“Od osnutka do danas organizirali smo 210 besplatnih radionica: web programiranja, dizajna, upravljanja IT projektima, razvoja mobilnih aplikacija, Linux operacijski sustav i Arduino za srednjoškolce. Kroz naše radionice prošlo je 1.313 polaznika. Do sada smo proveli niz projekata: RoboMobo, Moj prvi robot za srednjoškolce i SPARKreators ligu.”

Merima Sefer, nastavnica informatike i tehničke kulture u OŠ Ilije Jakovljevića u Mostaru, kaže da je u školskoj 2016/2017 godini s mBot robotima upoznala sve učenike od šestog do devetog razreda.

“Radili smo s robotićima i učili programirati na jedan inovativniji i zabavniji način, naravno koliko nam je to  dozvoljavao nastavni plan i program. Aktivno uključenih učenika u rad s robotićima bilo je oko dvadesetak, a u uži krug ušla su četiri učenika koji su sudjelovali u SPARKreators ligi. Održana su dva kola, fizičko i online kolo na kojima su učenici naše škole postigli zavidne rezultate”, dodaje Sefer.

Nastavnica informatike i tehničke kulture kaže da su razlozi za učešće u SPARKreators ligi želja da mlade ljude potaknu da shvate koliko je u njihovom obrazovanju važno primijeniti moderne načine učenja, zatim da se obogati obrazovni sistem škole te da motiviraju učenike da budu što aktivniji i produktivniji.

Merima Sefer kaže i da za SPARKreatorice već imaju zainteresiranih djevojčica, a tačan broj će znati uskoro. 

Visković kaže da su glavni ciljevi SPARK Schoola jačanje formalnog i neformalnog obrazovanja te pružanje praktičnih znanja učenicima i studentima.

“Kroz niz projekata i pokrenutih aktivnosti planiramo doprinijeti jačanju i usklađivanju obrazovnog sustava sa potrebama tržišta rada. Nadamo se da će i drugi prepoznati važnost jačanja obrazovnog sustava i da će nam pomoći djelima, a ne samo pričama”, kaže Visković.

Izvor: Al Jazeera