Rohinjama uskraćeno pravo na ljekara

Prošle su dvije godine kako su u nemirima u Mijanmaru stradale desetine muslimana.

Hiljade pripadnika Rohinja muslimana bile su primorane napustiti domove i utočište potražiti u izbjegličkim kampovima. Tamo se suočavaju sa lošim sanitarnim uslovima, a nemaju čak ni medicinsku pomoć.

Tun Eje nije profesionalni medicinski djelatnik, ali je najbolje što ova zajednica ima.

Jedna humanitarna organizacija obučila ga je osnovama medicinske zaštite, kako bi nadomjestio tu veliku potrebu.

Kamp u močvari

Liječnik ih je posljednji put posjetio prije skoro dva mjeseca.

„Ovdje su proveli svega sat vremena. Rekli su da nemaju dovoljno vremena. Pregledali su od 10 od 50 ljudi koji su ih čekali”, kazuje Tun Aye iz izbjegličkog kampa Hnget Chaung.

Ovi ljudi su bili primorani napustiti svoje domove prije dvije godine, nakon nemira usmjerenih protiv muslimanske populacije u Mijanmaru.

Prebačeni su u kamp, koji se nalazi u močvari i do njega se može doći samo čamcem.

Humanitarna organizacija Liječnici bez granica ranije je osiguravala mobilnu kliniku.

Ipak, vlasti su tu organizaciju protjerale iz države, nakon optužbi da favoriziraju muslimane u odnosu na budiste.

Usljed nedostatka medicinske njege i loših životnih uvjeta i izlječive bolesti poput dijareje mogu biti smrtonosne.

„Dodatnu opasnost predstavlja i sezona monsuna. Neasfaltirane ceste pretvaraju se u blato, a voda je dublja nego što se u prvi mah čini. U kampu su nam rekli da se početkom juna dvoje djece ugušilo na putu do škole”, javlja reporterka Al Jazeere Florence Looi.

Jedno od njih bio je i osmogodišnji sin Zaw Ru La.

„Ne dopuštam djeci da sama idu u školu. Ne dozvoljavam im ni da lutaju daleko od kuće”, kazuje ona.

Nakon nemira više od 140.000 ljudi živi u izgnanstvu. Većina njih su Rohinje, etnička manjina koju vlasti ne priznaju.

Oskudne porcije

Suočeni su s mnogim zabranama. Nije im dozvoljeno da napuste kampove, a vlasti tvrde da je to zbog njihove sigurnosti.

„Sigurnost je najvažnija. Vlasti pružaju pomoć i jednoj i drugoj zajednici. Ipak, bijes i dalje tinja. Ako te dvije zajednice spojimo ponovo mogu izbiti nemiri”, kazuje Hla Thain, glavni državni odvjetnik.

Humanitarne organizacije dostavljaju hranu i potrepštine, ali porcije su oskudne.

Oni imućniji obroke dopunjavaju onim što im je dostupno. Ipak, ovo nije previše plodan kraj, tako da mnogi ovise o pomoći i dobroj volji Vlade koja ih ne želi.

Izvor: Al Jazeera