Rotterdam i Berlin pažljivo prate šta se dešava na SFF-u

Promovisati film na SFF-u znači doslovce ući u vidokrug svjetskih filmskih profesionalaca (Fena)

Nema nikakve sumnje da se u posljednje dvije decenije Sarajevo Film Festival nametnuo kao najvažnije regionalno filmsko središte ponajviše profesionalnim odnosom prema filmskim autorima i lucidnom odlukom da kinematografije regije učini jezgrom festivalskih dešavanja.

Taj status regionalnog filmskog centra SFF je izborio potezima koji su u prvi plan isticali potrebu da se izgrađuje kao platforma koja će podržavati i promovirati umjetničke filmske projekte iz regiona, podupirući nastojanja filmskih autora da realiziraju svoje kinematografske ambicije stvaranjem prostora u kojem će dolaziti do direktnog susreta između filmskih kreativaca i producenata.

Bitna stanica u izgradnji filmskog imena

Promovisati film na Sarajevo Film Festivalu znači doslovce ući u vidokrug svjetskih filmskih profesionalaca jer se festival uspio nametnuti kao važna spona između umjetnika i ljudi koji na svjetski uglednim festivalima kreiraju prikazivačke programe.

To je razlog zašto je predstavljanje filma na SFF-u bitna stvar u biografiji većine filmaša koji dolaze iz najuže regije, kao i onih koji dolaze iz sve snažnijih kinematografija geografski udaljenijih od prostora bivše Jugoslavije, a koji su festival u Sarajevu prepoznali kao bitnu stanicu u izgradnji filmskog imena.

I programski sadržaji festivala strukturirani su na način da se najviše pažnje posveti regionalnim filmskim stvaraocima, a to opredjeljenje festivala potvrđeno je 2003. godine kada najvažniji dio festivalskih zbivanja postaje Takmičarski program u kojem se biraju i nagrađuju najuspješniji regionalni filmski autori, kaže selektorica SFF-a Elma Tataragić.

„SFF je 2003. godine napravio svoje opredjeljenje prema regionalnoj kinematografiji i ove godine slavimo praktično petnaestu godinu kako je festival postao stjecište i dom regionalnih stvaralaca. Tokom SFF-a, s jedne strane se promoviraju filmovi, i to filmovi koji su u konkurenciji i filmovi koji su u drugim sekcijama i koji i nisu u konkurenciji za festivalske nagrade. Ove godine od 235 naslova više od polovine su filmovi iz regije, što potvrđuje naše opredjeljenje prema regionalnoj kinematografiji“.

Druge platforme

Promocija regionalnih kinematografija i filmskih stvaralaca koji dolaze sa prostora jugoistočne Evrope nije ograničen samo na Takmičarski program, koji, ipak, privlači najviše pažnje javnosti i medija, pošto je festival organiziran tako da se i ostale specijalizirane platforme podvrgnu promociji regionalnih filmskih ostvarenja. Kao najvažniju platformu za promoviranje filmske umjetnosti regije Tataragić navodi program CineLink Industry Days.

„S druge strane iste godine, 2003, kada smo uveli Takmičarski program počeli smo još jednu bitnu platformu, a to je Cinelink koprodukcijski market koji se danas zove CineLink Industry Days i to je postala značajna platforma za filmove koji se pripremaju, a prije svega to je važna platforma za producente i koproducente iz regije i cijelog svijeta koji su zainteresirani u ulaganje u filmove iz same regije.“

Iako je koncept ostao isti, Tataragić kaže da se platforma mijenjala s vremenom, prilagođavajući se uslovima filmskog tržišta, a širenje osnovne ideje pomoglo je da filmski autori regiona na uspješniji način komuniciraju sa filmskim svijetom Evrope.

„I Takmičarski program i CineLink Industry Days su se mijenjali kroz sve ove godine. Takmičarski program je podijeljen u nekoliko kategorija. U program za igrani, dokumentarni, za kratki film, za vantakmičarski, program u U fokusu i ono što je novina jeste da od ove godine imamo Takmičarski program za studentski film, tako da postajemo festival koji okuplja najbolje filmove, najbolje škole i najbolje mlade filmske autore iz regije. Ako tome dodamo i još činjenicu da imamo i edukativni program pod nazivom Sarajevo Talents, koji je praktično povezan sa berlinskim programom Berlinale Talents, možemo reći da praktično više od polovine gostiju – producenata, reditelja, scenarista, direktora fotografije, montažera, kostimografa, glumica i glumaca dolaze u Sarajevo i po tome smo postali prepoznatljivi“.

Zaslužiti pažnju ljudi sa SFF-a

Novinar i filmski kritičar Dževdet Tuzlić, bez zadrške, o Sarajevo Film Festivalu govori kao mjestu koje ima posebnu ulogu u promoviranju regionalnih kinematografija, ističući kako regionalni filmaši imaju sreću jer postojanje SFF-a im omogućava promociju koja bez festivala ne bi bila moguća.

„Jeste važan je zato što jednostavno autori, a prije svega producenti regionalnih filmova se sve više utrkuju da zavrijede pažnju onih koji biraju filmove Takmičarskog programa. Biti na Sarajevo Film Festivalu i dobiti neku nagradu na festivalu, to je već neka lična karta, neki detalj u njihovoj filmografiji koji na drugim festivalima igra značajnu ulogu. I to im više otvara vrata nego bi to inače bio slučaj. Tada se takvi filmovi prikazuju i u Wissbadenu gdje se susreću filmovi istoka i zapada pa odlaze u Cottbus, gdje se njemačkoj publici približavaju filmovi iz istočne Evrope. Takvi filmovi lakše odlaze na mnoge druge destinacije. To je naprosto činjenica koja se može potkrijepiti sa stotinu dokaza.“

Kao ilustraciju tvrdnje da je Sarajevo Film Festival postao značajno filmsko odredište Tuzlić navodi primjer sve snažnije gruzijske kinematografije čiji autori dosta pažnje ulažu u sarajevsko predstavljanje. Za gruzijske filmove pojavljivanje na Sarajevo Film Festivalu doslovce znači stupanje na svjetsku filmsku scenu.

„To da se sada i gruzijska kinematografija fokusira na učešće na SFF-u, odnosno na potrebu da se kvalitativno predstavi, govori dosta o SFF-u. U Sarajevu se pravi domet koji će omogućiti izbor takvih filmova, a sve to zbog iskustava koji im govori da uspjeh filmova na SFF-u garantira uspjeh na svjetskim relacijama. Oni tako dolaze do prostora znajući da sa predstavljanjem na Sarajevo Film Festivalu otvaraju sebi vrata širom svijeta“.

Spona regije i svijeta

Uspjeh Sarajevo Film Festivala lako je objašnjiv, ali ga je teško doseći jer je on proizvod dugogodišnjeg rada cijele grupe filmskih profesionalaca koji su u gradnji festivala vodili brigu o svim detaljima. Jedan od najvećih uspjeha SFF-a za Tuzlića je svakako činjenica da je festival postao spona između filmskih autora regije i najvećih filmskih festivala u Evropi itenajznačajnijih producentskih kuća na kontinentu. To je vjerovatno bio i razlog zbog kojeg su mnogi u regiji razmišljali da podignu projekat istovjetan onome kojeg u Sarajevu rade ljudi okupljeni oko Mirsada Purivatre.

„Iskreno, možda bi bilo potrebno reći da bi naši susjedi htjeli prisvojiti ono što ima SFF i što je dostignuto u promociji filmova. Ali, svaki festival koji bi posegao za istim konceptom, a ne bi imao ekipu koju ima SFF, teško da bi postigao neke značajnije rezultate. Kada ne bi bilo SFF-a bilo bi filmova i kada ne bi bilo regionalnog programa u Sarajevu, ima regionalnih filmova i u regionalnim festivalima, ali njihov uspon ne bi bio tako velik i njihov odjek na drugim festivalima ne bi bio tako upečatljiv. Jer SFF je veoma važna destinacija za proširivanje mogućnosti i dobivanja boljeg uvida za one koji spadaju u kategoriju A festivala. Rotterdam široko otvori oči i gleda prema Sarajevu, Berlinale pomno gleda Sarajevo Talent Campus. I mnogi drugi festival imaju Sarajevo kao referentnu tačku. To nije bilo jednostavno postići, a ima nekolicina njih koji su potrošili svoje najbolje godine života, gradeći imidž SFF-a kao najznačajnijeg regionalnog festivala.“

Životi mnogih filmova iz regije započinjali su na Sarajevo Film Festivalu baš kao što su i mnoge filmske ideje prve prave poticaje dobivale na SFF-u, mjestu na kojem producenti susreću scenariste i režiseri susreću glumce. Sa lepezom programa koji promoviraju filmske autore regiona, Sarajevo Film Festival nije slučajno postao najznačajnija stanica filmovima iz regije na njihovom putovanju do svjetske slave.

Izvor: Al Jazeera