RS: Povratnici prisiljeni na novo iseljenje

I 20 godina nakon rata mnogi stanovnici BiH vode pravnu bitku za povrat imovine. O tome svjedoči primjer iz Višegrada.

Iako se prije 12 godina vratila, vlasnica kuće mogla bi ponovno biti prisiljena na iseljenje, ako stanaru koji je privremeno koristio i obnovio njenu imovinu ne plati naknadu za uloženo.

Povratak u Višegrad, nakon što je iz njega u ratu protjerana, skupo košta Munizu Oprašić.

Sa blizu deset hiljada eura dužna je, prema sudskoj odluci, obeštetiti porodicu Jokić, kojoj je lokalna vlast nakon rata na korištenje ustupila njenu kuću.

Iznos u ratama

Kuću su prilagodili za stanovanje, a nakon što su iz nje morali iseliti, tražili su uloženo, sjeća se ova starica.

Sa 160 eura penzije spremna je plaćati iznos u ratama, samo, kaže, da ne izgubi kuću. Zna da to ne bi bio prvi slučaj u Bosni i Hercegovini.

“Oni hoće mene da istjeraju, da mi uzmu zemlju i kuću što mi je ostala. Na to oni idu. Ja sam njima rekla – nosite, sve što smatrate da je vaše iz moje kuće. Kaže – ne daju stranci zato što je to donacija”, istakla je Oprašić.

“Od Višegrada do Sarajeva, iz institucija vlasti, na pitanje jesu li mogli učiniti išta da povratnici ipak ne ostanu bez svojih domova, uvijek isti odgovor – rado bismo pomogli, ali nije naša nadležnost”, javila je reporterka Al Jazeere Nadina Maličbegović.

“I u ovom predmetu, a ima takvih još predmeta, bilo ih je i u Bijeljini, i u Banjaluci, mi smo nažalost tu nemoćni, ali ja uvijek komentiram čak i sudske odluke i tvrdim da su nehumane i neljudske”, rekao je ministar za izbjeglice i raseljene osobe RS-a Davor Čordaš.

Izmjene Zakona o povratu imovine nametnuo je visoki predstavnik, kako bi se ubrzao proces povratka.

Niko nije računao na to da će pravo privremenog korisnika na naknadu za uloženo, ugroziti nečije pravo na povratak. 

“Visoki predstavnik će u kontaktima s novoformiranim vlastima podsjetiti da trebaju što hitnije iznaći dugoročno rješenje za ovo pitanje, kako bi se povratnicima omogućilo da nesmetano žive u svojim prijeratnim domovima”, navodi se u saopćenju OHR-a.

I ranije je OHR pozivao i podsjećao na obaveze vlasti, pa ipak je prije tri godine Faik Zulčić morao napustiti svoju kuću u Bijeljini.

Tužba protiv Vlade RS-a

Kako nije imao novca da obešteti privremenog stanara, sud je njegovu kuću prodao tom privremenom stanaru.

“Pa šta ću, idem na ulicu, tražit ću neki stan, moram… Izbjeglica u svom gradu, rodnom. Istjeran sa svoje rodne grude, sa svog grunta, očevine. To je to”, kazao je povratnik u Bijeljinu Faik Zulčić.

Udruženje ”Vaša prava” zbog toga je podnijelo tužbu protiv Vlade RS-a, odnosno entitetskog Ministarstva za izbjeglice i raseljene osobe, te Grada Bijeljine – institucija koje su raspolagale tada napuštenom imovinom.

“To faktički proizilazi iz same odredbe zakona, u kojoj otprilike stoji da ukoliko je vlasnik određene nekretnine bio u obavezi da isplati odgovarajuću naknadu za ulaganje koje je privremeni korisnik učinio na njegovoj imovini, ima pravo da traži povrat tih sredstava od strane nadležne institucije”, rekao je diretkor Udruženja Emir Prcanović.

Od podnošenja tužbe prošle su dvije godine, a banjalučki sud nije zakazao pripremno ročište.

Koristit će, kažu, sve pravne mehanizme da dođu do pravde. Ali, godine prolaze i pitanje je šta podstanaru Faiku i sedamdesetogodišnjoj Munizi bilo kakva sudska odluka može značiti sutra, javlja Maličbegović.

Izvor: Al Jazeera