RS se žali na odluku Ustavnog suda o vojnoj imovini

Ustavni sud Bosne i Hercegovine odbacio je kao nedopuštenu žalbu bh. entiteta Republika Srpska protiv presude državnog suda o nekretninama i zemljištu kod Han Pijeska.

Riječ je o vojnom objektu koji bi trebao biti uknjižen na Bosnu i Hercegovinu, no u Banjoj Luci s tim se ne slažu. Iz tog bh. entiteta najavljena je nova žalba Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine.

“Još nije kasno i to će biti urađeno nakon što Sud BiH donese odluku po reviziji Pravobranilaštva, odnosno Vlade Republike Srpske. Apelacija će tad biti dozvoljena ukoliko Sud BiH ne usvoji tu reviziju ili vrati predmet na ponovno suđenje. Znači, još ne znamo konačan ishod spora”, rekla je pravobraniteljica Danijela Novaković.

No, prema prethodnoj odluci državnog suda, vojna imovina u Han Pijesku, koja se rasprostire na više od 11.000 četvornih metara i predstavlja Stacionarno-komunikacijsko čvorište Veliki Žep, te nekretnine i zemljište, treba biti uknjižen na Bosnu i Hercegovinu.

Zbog toga su se vlasti Republike Srpske odlučile žaliti Ustavnom sudu, budući da se ta perspektivna vojna lokacija nalazila na njihovom području.  Ta im je sudska instanca poručila da se prvo obrate redovnim sudovima.

“Apelacija je odbačena kao nedopuštena zato što je preuranjena. Podnesena je prije donošenja odluke nadležnog suda o izjavljenom pravnom liku”, stoji u odluci Ustavnog suda BiH.

Različita gledišta

Pravno, iz Banje Luke traže da se usvoji zakon kojim bi se utvrdili kriteriji za raspodjelu cjelokupne državne i vojne imovine. I zato, kažu, vojnu imovinu ne žele knjižiti na državno Ministarstvo obrane.

Sifet Podžić iz Zajedničke komisije za obranu BiH kaže kako će sve biti u redu, dok mu kolege iz Republike Srpske ne dijele optimizam. Poručuju kako nije sporno da Oružane snage BiH koriste imovinu, ali ne pristaju na odricanje od vlasništva.

“Suština je da je pitanje imovine u zakonodavstvu Bosne i Hercegovine potpuno jasno definisano. To je imovina Republike Srpske koja može biti stavljena na raspolaganje Oružanim snagama za njihove potrebe”, kaže Borislav Bojić iz Zajedničke komisije za obranu BiH.

Pregledom obrane, za što zeleno svjetlo mora dati državno Predsjedništvo, predviđa se 57 perspektivnih vojnih objekata. U resornom ministarstvu taj broj smanjili su za šest.

“I sada više nećemo govoriti o 63 nego 57 lokacija. O tim lokacijama nećemo govoriti dok se ne usvoji na Predsjedništvu, jer kada se usvoji, onda su operativni”, objašnjava Marina Pendeš, ministrica obrane BiH.

Sporne lokacije u Republici Srpskoj

Operativno, do sada su na državu uknjižene 24 lokacije u Federaciji Bosne i Hercegovine. Sporno je njih 20 u Republici Srpskoj, gdje ne prihvataju uknjižbu.

Bez rješenja pitanja vojne imovine nema ni aktivacije Akcijskog plana za članstvom zemlje u NATO-u.

“Nadam se da će se naći rješenje kako bi BiH, odnosno Ministarstvo obrane usvojilo pregled, aktiviralo Akcijski plan i pristupili integracijama koje su nam cilj”, odgovara Borjana Krišto iz Zajedničke komisije za obranu BiH.

U svakom entitetu, međutim, imaju cilj – kome treba pripasti vlasništvo nad perspektivnim vojnim lokacijama i vojarnama.

Sud Bosne i Hercegovine odlučio je u slučaju Velikog Žepa kod Han Pijeska kako se ona knjiži na državu, a ne entitete.

Nastavak pravne borbe

No iz Republike Srpske najavljuju nastavak pravne borbe.

Osvrnuvši se na obrazloženje Ustavnog suda BiH da je žalba bila preuranjena, pravobraniteljica Novaković je rekla da je prema zakonu “izuzetno dozvoljeno da Ustavni sud može razmatrati apelaciju i kad nema odluke nadležnog suda”.

“Mi smo znali da nemamo odluku Suda BiH po reviziji, ali u svakom slučaju smo zbog predostrožnosti podnijeli apelaciju sa privremenom mjerom. Cilj te mjere je bio da se ne izvršava odluka Suda BiH koja je pravosnažna dok sud ne odluči po reviziji”, objasnila je Novaković.

Iz Ustavnog suda BiH je poručeno da “nakon donošenja odluke o zahtjevu Republike Srpske za reviziju protiv drugostepene presude, nezavisno od sadržaja te odluke, apelant ima mogućnost da ponovo podnese apelaciju”.

Izvor: Al Jazeera i agencije