Rusi zauzeli zračnu bazu na Krimu

Ruske snage zauzele su zračnu bazu Belbek na Krimu, u blizini Sevastopolja, pri čemu je povrijeđen jedan Ukrajinac, rekao je zapovjednik baze.

Pukovnik Julij Mamšur rekao je za Reuters da će ga ruski vojnici odvesti na ispitivanje na nepoznatu lokaciju.

Na pitanje misli li da će se vratiti, rekao je: “To će se tek vidjeti. Za sada stavljamo sve naše oružje u skladište”, navodi agencija Hina.

Baza je jutros na svojoj internetskoj stranici objavila da je primila ultimatum ruskih snaga da vojnici polože oružje i predaju se ili će biti napadnuti.

Rusko oklopno vozilo probilo je vrata vojnog aerodroma Belbek na Krimu, nakon ultimatuma i prijetnje napadom.

Baza Balbek je jedna od samo nekoliko vojnih baza na Krimu koju i dalje kontroliraju Ukrajinci, izvještava Reuters.

Zamjenik komandanta baze Oleg Podovalov rekao je ranije da su im Rusi dali jedan sat da se predaju ili će preduzeti napad. “Nigdje ne idemo. Hajde da vidimo kako će taj napad izgledati”, saopćeno je iz ukrajinskih vojnih izvora.

Zauzeta jedina ukrajinska podmornica

U međuvremenu, ruske snage preuzele su kontrolu nad jedinom ukrajinskom podmornicom na Krimu – Zaporožje i postavili rusku zastavu, saopćila je danas ruska Crnomorska flota.

“Bivša ukrajinska podmornica Zaporožje ušla je prije sat vremena u sastav podmorničke divizije ruske Crnomorske flote”, rekao je glasnogovornik flote Vjačeslav Trukačjov za AFP.

Ukrajinska zastava na podmornici zamijenjena je zastavom ruske mornarice sa plavim krstom na bijeloj pozadini.

Podmornica je prethodno bila stacionirana u obližnjem zaljevu Striletska, koji je pod ukrajinskom kontrolom.

Ruske snage su ove sedmice preuzele nekoliko ukrajinskih brodova kao i sjedište mornarice u Sevastopolju, čime su ojačali svoje vojno prisustvo na poluotoku nakon odluke ruskih i krimskih vlasti da se Krim i Sevastopolj pripoje Rusiji.

Ukrajina povukla ambasadora i iz Armenije

Ukrajina je na konsultacije pozvala ambasadora u Erevanu, nakon što se na internetskoj stranici predsjednika države pojavilo saopćenje u kojem predsjednik Armenije Serzh Sargsyan podržava referendum na Krimu.

Ovu odluku donijelo je Ministarstvo vanjskih poslova Ukrajine, a potvrdio glasnogovornik Ministarstva Jevgenij Perebinis.

Armenski predsjednik Sargsyan je 19. marta, nakon telefonskog razgovora s predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom, na službenoj stranici Predsjedništva objavio saopćenje u kojem stoji da Armenija podržava referendum na Krimu.

Zbog ovog poteza, naveo je glasnogovornik Perebinis, vodstvo Ukrajine odlučilo je pozvati svog ambasadora u Erevanu Ivana Kuhtu na konsultacije.

Perebinis je napomenuo da je Armenija, tokom zasjedanja Vijeća Evrope na kojem je izglasana osuda referenduma na Krimu, glasala na štetu Ukrajine.

Ranije je Ukrajinska vlada odlučila da radi konsultacija pozove ambasadora u Moskvi Vladimira Jelčenka.

Obama ide na turneju

Bijela kuća je saopćila da će predstojeća turneja predsjednika Baracka Obame, koja počinje sljedeće sedmice, pokazati da je Rusija „sve izoliranija“ na međunarodnoj sceni.

„Cijelom će svijetu biti očito da je Rusija sve izoliranija i da međunarodna zajednica, sa SAD-om na čelu, podržava Ukrajince i njihovu vladu te da je odlučna da Rusija plati cijenu zbog Krima“, rekla je Obamina savjetnica Susan Rice.

Obama u ponedjeljak kreće na šestodnevnu turneju koju počinje u Holandiji gdje se održava samit o nuklearnoj sigurnosti i sastanak G7, nakon čega će se u Briselu sastati sa čelnicima Evropske unije i generalnim sekretarom NATO-a.

Slijedi posjeta Rimu i Vatikanu gdje će ga u audijenciju primiti papa Franjo, a turneju će zaključiti posjetom Saudijskoj Arabiji.

Evropski dio turneje bit će uveliko posvećen dubokoj krizi prouzrokovanoj ruskim pripajanjem Krima na uštrb Ukrajine, nakon što su SAD i njegovi saveznici, zbog tog poteza Vladimira Putina, počeli s primjenom sankcija na osobe bliske ruskom predsjedniku.

„Tokom turneje, predsjednik će mobilizirati međunarodnu zajednicu i neke naše najvažnije partnere u svijetu u trenutku kada se moramo suočiti s brojnim važnim pitanjima. Ako je na toj turneji jedna tema zajednička, to je svakako važnost naših saveznika i partnera“, dodala je Rice.

Predsjednik Obama će se na margini samita o nuklearnoj sigurnosti u Hagu sastati s kineskim predsjednikom Xi Jinpingom.

Ozakonjenje sankcija

Čelnici odbora za vanjske poslove Američkog zastupničkog doma usaglasili su prijedlog zakona o pomoći Ukrajini, ali bez reformi Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) koje traži administracija predsjednika Baracka Obame.

Usvajanje zakona u Zastupničkom domu predvođenom republikancima mogao bi značiti sukob s demokratskim Senatom koji razmatra zakon o Ukrajini s mjerama MMF-a.

Prijedlog zakona Zastupničkog doma sadrži mnoge odredbe uključene u zakon koji je prošao vanjskopolitički odbor Senata, no ključna je razlika odsustvo MMF-ovih reformi.

Zakon o pomoći Ukrajini, kako je kolokvijanlno nazvan, značio bi ozakonjenje sankcija koje je predsjednik Obama donio izvršnom naredbom kojom su na meti pojedinci i kompanije za koje se smatra da su umiješani u rusku aneksiju Krima.

Sankcije se odnose na pojedince u Rusiji i izvan nje, koji imaju značajan utjecaj na rusku vanjsku politiku.

Riječ je o 50 miliona dolara pomoći Ukrajini u cilju promoviranja transparentnosti, odgovornosti, vladavine zakona, ekonomske diversifikacije i antikorupcijskih programa.

Spomenuti prijedlog zakona sličan je prijedlogu zakona koji je Odbor za vanjske poslove Senata donio početkom mjeseca i o kojem će se raspravljati ove sedmice, počevši s proceduralnim glasanjem u ponedjeljak navečer.

Zajednički, dva prijedloga zakona znače milijardu dolara podrške Ukrajini u kreditnim garancijama.

Izvor: Agencije