Rusija će platiti milionsku odštetu za masakr u školi

Kremlj je osudio "neprihvatljivu" odluku Evropskog suda za ljudska prava (EPA)

Evropski sud za ljudska prava presudio je u četvrtak da je ruska vlada odgovorna za “ozbiljne propuste” u talačkoj krizi u Beslanu 2004. godine, u kojoj je poginulo više od 330 osoba, te da Moskva mora isplatiti oštećenima gotovo tri miliona eura, što je Rusija osudila.

Sud smatra da je Rusija napravila “ozbiljne propuste” u poduzimanju mjera za sprečavanje masakra u školi u Beslanu 2004. godine. Sud je kritizirao Moskvu i zbog njene istrage u tom slučaju i donio odluku da se podnositeljima tužbe ukupno isplati gotovo tri miliona eura.

Ruske sigurnosne službe primijenile su nesrazmjernu silu u operaciji napada na pobunjenike koji su uzeli taoce, kazao je sud. 

“Vlasti su imale dovoljno preciznih informacija koje su upozoravale na to da se planira teroristički napad, koji je imao za cilj obrazovnu ustanovu, ali nisu poduzele odgovarajuće mjere kako bi spriječile teroriste da se okupe i pripreme napad. Sigurnost u školi nije bila pojačana, a ni osoblje škole niti javnost nisu bili upozoreni na terorističku prijetnju”, navodi sud.

Tužbu protiv Ruske Federacije podignulo je 409 ruskih državljana između 2007. i 2011. godine, tražeći krivičnu odgovornost Moskve za tragediju u Beslanu u kojoj je 2004. poginulo 334 osoba, među kojima 186 djece.

Tuženici su tražili očitovanje predstavnika ruske vlade o tom pokolju čiji tok nikada do kraja nije razjašnjen, prenose agencije.

Čečenski borci, njih 32, su prvog dana nove školske godine zarobili više od 1.100 ljudi, učenika, roditelja i učitelja tražeći od Moskve da prizna nezavisnost Čečenije, a nakon trodnevne opsade epilog je bio 334 poginulih, među kojima 186 djece te oko 800 ranjenih. Većina žrtava je stradala tokom intervencije pripadnika ruskih specijalnih snaga.

Preživjeli i porodice poginulih željeli su da se utvrdi odgovornost službenih ruskih vlasti i zato su zatražili od evropskog pravosuđa da im pomogne pronaći odgovore na pitanja i sumnje koje ih progone već više od decenije. Sud je odlučio sve pristigle tužbe protiv Rusije objediniti u jedan cjeloviti slučaj.

Kako navode agencije, dok je potpuno jasno ko je zatočio više od 1.100 ljudi, pitanje ko je dao zeleno svjetlo za intervenciju koja je rezultirala pokoljem još je obavijeno velom tajne.

Komandosi su krenuli u akciju pošto je eksplodirala bomba u školskoj sali za fizičko, ali 22 sekunde poslije slijedila je još jedna eksplozija i ne zna se ko ju je izazvao.

Neki taoci uporno su tvrdili, da su specijalci s krova obližnje zgrade ispalili projektil, dok službena verzija glasi da su za tu eksploziju također odgovorni borci iako nije jasno jesu li je izazvali namjerno ili slučajno. Poznato je, međutim, da je upravo u toj drugoj eksploziji i požaru koji je slijedio poginulo ili ranjeno više od polovine talaca.

Putinov tadašnji savjetnik za sjeverni Kavkaz Aslambek Aslakhanov bio je ovlašten da “lično pregovara s teroristima i razmotri sve njihove uvjete, osim nezavisnosti Čečenije”.

Osude Kremlja

Kremlj je osudio u četvrtak “neprihvatljivu” odluku Evropskog suda za ljudska prava koji je zaključio da je Moskva napravila “ozbiljne propuste” u tretmanu otmice u Beslanu 2004.

“Ne možemo se složiti s takvom formulacijom. Zemlji koja je u brojnim prilikama bila meta terorističkih napada, zemlji koja je napadnuta, takve formulacije su apsolutno neprihvatljive”, kazao je novinarima glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov.

Peskov je nazvao zaključke suda o tome da su vlasti mogle umanjiti tragične posljedice napada “čisto hipotetičkim” i “apsolutno neprihvatljivim”.

Međutim, kazao je da je u ovom trenutku prikladnija pravna ocjena od emocionalnih komentara.

Upitan hoće li Rusija ispoštovati odluku Evropskog suda, Peskov je odgovorio: “Sve potrebne odluke bit će provedene.”

Rusko ministarstvo pravosuđa smatra neutemeljenima zaključke suda i najavilo je da će uložiti žalbu u roku tri mjeseca.

U ministarstvu kažu, kako prenose ruski mediji, da je “niz zaključaka Evropskog suda neutemeljen, a korišteni argumenti su neuvjerljivi i nisu u skladu s dokazima”.

Izvor: Agencije