Rusija krši politički i pravni poredak

U Briselu je večeras počeo dvodnevni neformalni skup lidera sedam najrazvijenijih zemalja svijeta, uglavnom posvećen zbivanjima u Ukrajini i odnosima sa Rusijom.

Evropski lideri i američki predsjednik Barack Obama usvojili su u srijedu u Varšavi deklaraciju u kojoj se ističe da aneksija Krima predstavlja kršenje osnova političkog i pravnog poretka u Evropi.

Zamrznuto Janukovičevih 190 miliona dolara

Švicarska je zamrzla blizu 190 miliona dolara imovine na bankarskim računima svrgnutog ukrajinskog predsjednika Viktora Janukoviča i njegovih bliskih saradnika, saopćile su u srijedu vlasti te zemlje.
“Na zahtjev švicarske vlade, do sada su zamrznute ukrajinske aktive vrijedne blizu 75 miliona dolara”, izjavio je šef Odjeljenja za međunarodno pravo pri švicarskom Ministarstvu vanjskih poslova Valentin Zellweger.
U međuvremenu je švicarsko tužilaštvo saopćilo da je pokrenulo sedam krivičnih postupaka protiv nekolicine Ukrajinaca koji su sumnjiče za pranje novca, zbog čega je od svrgavanja Janukoviča u februaru, blokirano još gotovo 100 miliona franaka (blizu 112 miliona dolara), prenosi AFP.
Bern je 28. februara blokirao imovinu koja je pripadala Janukoviču i njegovim saradnicima, a to su istog dana uradili i Australija i Lihtenštajn.

“Pamteći tragičnu historiju našeg kontinenta, uvjereni smo da aneksija Krima predstavlja kršenje političkog i pravnog poretka u Evropi i podriva funkcioniranje cijelog međunarodnog sistema”, kaže se u deklaraciji koja je pročitana na početku proslave 25. godišnjce pada komunizma u Poljskoj, koju su prenijeli poljski mediji.

Lideri su u deklaraciji poručili da se mir i sigurnost mogu postići dobrosusjedskim odnosima naroda i država na principima međunarodnog prava, naročito na poštivanju suvereniteta, teritorijalnog integriteta i političke nezavisnosti država.

Ranije u srijedu Obama se sastao u Varšavi s novoizabranim ukrajinskim predsjednikom Petrom Porošenkom, ocijenivši da su Ukrajinci napravili “mudar izbor” kada su glasali za Porošenka da vodi zemlju u krizi.

Ukrajini pomoć od 23 miliona dolara

Obama je rekao da je s Porošenkom razgovarao o njegovim planovima uspostave mira, jačanja privrednog rasta i ukidanja energetske zavisnosti od Rusije, prenosi Hina.

“Iz mojih današnjih razgovora s njim, jasno je da on razumije nade i težnje ukrajinskog naroda”, kazao je Obama novinarima nakon razgovora s Porošenkom.

“Sjedinjene Američke Države su odlučne pomoći ukrajinskom narodu, ne samo sutra ili sljedeće sedmice, već u godinama koje dolaze”, rekao je Obama. “Istinski sam impresioniran njegovom [Porošenkovom] vizijom”, dodao je američki predsjednik.

Obama je, također, kazao da je razgovarano i o načinima na koje SAD može pomoći Ukrajini, posebno o mogućnostima obučavanja ukrajinskih policijskih i vojnih snaga, kako bi se smanjila strahovanja od moguće vojne intervencije Rusije.

Specijal: Kriza u Ukrajini

Nakon razgovora, Bijela kuća je saopćila da je Obama odobrio dodatna 23 miliona dolara pomoći Ukrajini za odbrambene snage, uključujući i pet miliona dolara za “pancirnu odjeću, uređaje za noćno posmatranje te dodatnu komunikacijsku opremu”.

Samit u Briselu

Bijela kuća je saopćila da ostala pomoć uključuje 300.000 gotovih obroka te finansiranje medicinske i vojne opreme.

Šefovi država i vlada Sjedinjenih Američkih Država, Njemačke, Japana, Francuske, Velike Britanije, Kanade i Italije sastaju se prvi put u 30-godišnjoj historiji G7 u sjedištu Evropske unije.

Domaćini dvodnevnog skupa su predsjednici Evropskog vijeća i Evropske komisije Herman Van Rompuy i Jose Manuel Barroso.

Ovaj put neće se odlučivati o novim sankcijama Rusiji zbog podrške separatistima u Ukrajini, potvrđeno je novinarima, već će se lideri fokusirati na to da Moskvu privole na politički dijalog s vlastima u Kijevu.

“Za sada neće biti razgovora o dodatnim mjerama protiv Rusije, ali prijetnja sankcijama ostaje”, rekao je zvaničnik Evropskog vijeća, koji je želio ostati anoniman.

Napomenuo je kako Rusija nije izbačena iz G7, već se sama isključila kršenjem međunarodnog prava u slučaju aneksije Krima i destabilizacije Ukrajine.

Ruski predsjednik Vladimir Putin će, ipak, imati priliku razgovarati s nekim učesnicima samita u petak, kada se u Francuskoj obilježava 70. godišnjica iskrcavanja savezničkih snaga u Normandiji.

Putin je najavio da će doći na taj događaj, a za sada je potvrđeno kako će u Francuskoj imati bilateralne susrete s britanskim premijerom Davidom Cameronom i francuskim predsjednikom Francoisom Hollandeom.

Izvor: Agencije