Rusija lani najveći strani investitor u BiH

Na popisu najvećih stranih investitora u BiH u posljednjih 20 godina prednjači Austrija (Al Jazeera)

Prošle godine najviše novca u ekonomiju Bosne i Hercegovine uložila je Rusija, pokazuju podaci Centralne banke Bosne i Hercegovine.

Ukupne direktne strane investicije u Bosnu i Hercegovinu u periodu od januara do septembra 2014. godine iznosile su 554,5 miliona konvertibilnih maraka (283,5 miliona eura), od čega su investitori iz Rusije uložili 95 miliona eura.

Nakon Rusije, na popisu najvećih stranih investitora slijede Velika Britanija sa 56,7 miliona eura te Austrija sa 25,3 miliona eura i Luksemburg sa 22,3 miliona eura.

Osim ovih zemalja, prošle godine novac u Bosnu i Hercegovinu donosili su i investitori iz Hrvatske, Švicarske, Holandije, Kuvajta te Slovenije.

Prethodne, 2013. godine investicije su, gledano po zemljama, izgledale nešto drugačije, pa je te godine u Bosnu i Hercegovinu najviše investirala Srbija (31,7 miliona eura) te Velika Britanija, Austrija, Švicarska i Njemačka.

Te su godine ukupne direktne strane investicije u Bosni i Hercegovini iznosile 418 miliona KM (214 miliona eura), što je više od svih prethodnih kriznih godina.

Pad investicija u kriznim godinama

Pad stranih investicija počeo je nakon 2007. godine, kada je u Bosnu i Hercegovinu investirano 1,3 milijarde eura, te godinu kasnije, kada je investirano 684 miliona eura.

Bosna i Hercegovina je 2007. godine imala najveći godišnji iznos direktnih stranih investicija zabilježen u posljednjih 19 godina.

Prema podacima Centralne banke Bosne i Hercegovine, najznačajnije zemlje investitori u tom razdoblju su bile Austrija (1,3 milijarde eura), Srbija (milijardu eura), Hrvatska (733 miliona eura), Slovenija (499 miliona eura), Rusija (343 miliona eura), Njemačka (333 miliona eura), Švicarska (273 miliona eura) i Holandija (206 miliona eura stranih investicija).

Kada je riječ o sektorima, stranci su od 1994. do 2013. godine najviše novca u Bosni i Hercegovini investirali u sektor proizvodnje – 32 posto, bankarstvo 22 posto, telekomunikacije 15 posto, trgovinu 11 posto, posredovanje nekretninama pet posto i sektor usluga četiri posto.

Izvor: Agencije