Rusija: Rekordan pad povjerenja u Putina

Vladimir Putin tokom odmora avgusta 2017. godine (EPA)

Rusko povjerenje u predsjednika Vladimira Putina palo je na najniži nivo od 2006. godine i to za više od 33 posto, pokazuje nedavna anketa koju je napravio ruski državni Centar za istraživanje javnog mišljenja.

Povjerenje u Putinovu Vladu palo je za 33,4 posto prošle sedmice zbog slabog ekonomskog rasta, pada prihoda i veoma nepopularnog povećanja gornje granice godina života za odlazak u penziju.

Primjera radi, povjerenje u Putina jula 2015. nakon ruske aneksije ukrajinskog Krima iznosilo je 71 posto.

Druga anketa, koju je proveo nezavisni Levada Centar iz Moskve decembra 2018. godine pokazuje kako se 53 posto ispitanika ne slaže sa politikom ruske Vlade.

No, u toj anketi je za Putina bilo 63 posto ispitanih, ali je i to manje od 89 posto koliko ih je bilo juna 2015. godine.

„Znamo kako Kremlj ove cifre shvata nevjerovatno ozbiljno, pa tako i mi trebamo posvetiti im pažnju“, navodi za Al Jazeeru Ben Noble, profesor ruske politike na University College u Londonu.

Društveni ugovor

Kada je Putin došao na vlast usred ekonomskih prevrata 1998. godine, obećao je Rusima bolje životne uvjete i pristojne plate, u zamjenu za slobodu izražavanja – društveni ugovor.

Mathieu Boulegue, politički analitičar Rusije i Euroazije u think-tanku Chatham House govori: „Ruski sistem više ne može ispunjavati društveni ugovor koji je prešutno ponuđen stanovništvu kada je Putin došao na vlast“.

„Putin je obećao kako će (nakon krize) ponovo učiniti Rusiju velikom. Da će se dići iz pepela Sovjetskog saveza i ponovo postati svjetska sila tako što će se za ruske probleme, na ruski način, boriti na međunarodnoj sceni.“

No, umiješanost ove države u aktuelni rat u Siriji, te sukob u Ukrajini imali su ogroman trošak po životne standarde stanovnika. Od 2014. godine je raspoloživi dohodak pao i predviđa se njegov dalji pad ove godine, navode sa Visoke ekonomske škole u Moskvi.

Nakon prošlogodišnjeg rasta od 1,7 posto, ruski GDP bi trebao rasti ove godine za 1,4 posto, navodi istraživanje Reutersa.

Ratnohuškačka retorika

Ruska vanjska politika postala je ogroman politički trošak. Skoro petogodišnje sankcije SAD-a i EU-a, nametnute nakon moskovske aneksije Krima, stavile su velike korporacije pod sve veći pritisak. Nade da će te sankcije biti ukinute ove godine nestale su nakon što je Rusija zauzela tri ukrajinska broda kod obale Krima prošlog novembra.

Evropska unija je produžila svoje sankcije i za cilj uzela ruske sektore odbrane, energetike i bankarstva koji su kažnjeni do sredine 2019. godine, a trenutno se u SAD-u vodi rasprava o dodatnim sankcijama.

Kako Noble navodi, dok su mnogi Rusi ranije povezivali probleme sa političarima oko Putina, sada ljudi počinju teškoće vezati bliže sa Putinom jer je on lice ove politike.

Boulegue dodaje kako Vlada nudi „male pobjede“ koje uvećava na državni nivo kako bi stanovništvu pokazala da se stvari mijenjaju.

„Bit će nekih malih dostignuća u inostranstvu i nastavit će se ratnohuškačka retorika protiv Zapada i Kine. To je jedino što Rusija može ponuditi jer ne može ponuditi dubinske promjene ili reforme, a svakako ne može ponuditi sistemske promjene“, ističe on.

Izvor: Al Jazeera