Oglasi

Ruska anatema za carigradskog patrijarha

Poslije priznanja Ukrajinske crkve, kanonski nepriznate Makedonska i Crnogorska crkva čekaju legalizaciju autokefalnosti.
Sveti sinod u Istanbulu, odlučio je da na čelo UKC vrati patrijarha Filareta DenisenkaEPA

Iako se ne može reći da je bila neočekivana, odluka Sinoda Vaseljenske patrijaršije i vaseljenskog (prvog među jednakima) patrijarha Vartolemeja da prizna autokefalnost Ukrajinske pravoslavne crkve (UKC), uprkos protivljenju Ruske pravoslavne crkve, izazvala je pravi zemljotres u cijelom pravoslavnom svijetu.

Uz to, Sveti sinod u Istanbulu, istovremno je odlučio da na čelo UKC vrati patrijarha Filareta Denisenka, nakon žalbe koju je on predao protiv Moskve koja ga je prethodno raščinila i ekskomunicirala. Naime, poslije raspada Sovjetskog Saveza i proglašenja nezavisnosti Ukrajine 1991. godine, Filaret je osnovao UKC i proglasio se njenim patrijarhom.

Ruska crkva zove upomoć i Kremlj

Da će posljedice biti nesagledive zbog zamršenih interesa kako pravoslavnih crkava, tako i država u kojima djeluju, već je potvrdila Moskva burnom reakcijom još dok su dvojica egzarha (izaslanika) bila na putu iz Istanbula za Kijev, koji Rusija smatra kolijevkom Ruske pravoslavne crkve (RPC). Kolika je dubina raskola vidljivo je već na osnovu činjenice da se sukob poredi čak i sa davnom podjelom hrišćanstva na katoličko i pravoslavno iz 1054. godine!

“Ovo je legalizacija raskola”, prenijela je ruska agencija RIA novosti riječi Aleksandra Volkova, portparola ruskog patrijarha Kirila. Ocjenjujući da je “carigradska patrijaršija prešla crvenu liniju” jer je donijela katastrofalnu odluku “u prvom redu za sebe i uopšte za cijeli pravoslavni svijet”, Volkov je izjavio da će RPC prekinuti euharistijske odnose sa Vaseljenskom (Carigradskom) patrijaršijom. On je najavio i da će Sinod RPC ocijeniti dejstva Carigradske patrijaršije već u ponedjeljak, 15. oktobra u u Minsku.

Spekulira se i da će RPC pozvati Vladimira Putina da iskoristi svoj uticaj na turskog predsjednika Redžepa Tajipa Erdoana da stvori pritisak na patrijarha Vartolomeja, koji se u pitanjima bezbednosti oslanja na tursku državu.

Kako Al Jazeera nezvanično saznaje iz izvora bliskih Srpskoj pravoslavnoj crkvi (SPC) nije isključeno ni anatemisanje vaseljenskog patrijarha zbog odluke da prizna raskolničku i kanonski nepriznatu crkvu. SPC će se u ovom sukobu posve sigurno bezrezervno staviti na stranu Moskovske patrijaršije i patrijarha Kirila.

“Vjerski Majdan” na sceni

RPC je moćnija jer ima najviše vjernika, dok je Vaseljenska iako najstarija skoro ostala bez pastve, što je umnogome doprinijelo da se moć i uticaj ostarjelog patrijarha Vartolomeja dodatno smanji. Ali, nije ovdje sve u moći i uticaju, riječ je i o neizmjerljivo vrijednoj crkvenoj imovini o čijoj se djelidbi za sada ne govori i nije u prvom planu. U burnim događajima koji će uslijediti svašta je moguće, pogotovo što su raskoli u pravoslavnim crkvama direktna posljedica političkih događaja poslije raspada Sovjetskog Saveza i SFR Jugoslavije.

O tome vrlo ubjedljivo svjedoče riječi dobrih poznavalaca prilika u Rusiji koje se mogu sažeti u jednu rečenicu: “Ovo je za Rusku crkvu vrsta vjerskog Majdana”. U Rusiji se vjerski sukob sa Carigradom upoređuje sa protestima na centralnom kijevskom trgu 2014. godine nakon kojih je zbačen proruski predsjednik Viktor Janukovič i koji su na kraju rezultirali ratom u Ukrajini. Nakon toga se Ukrajinska crkva podijelila na tri dijela: većina eparhija je pripala Moskovskoj patrijaršiji, nekoliko eparhija je pristupilo Kijevskoj patrijaršiji na čelu sa mitropolitom Filaretom, a najmanja grupa se nazvala Ukrajinskom autokefalnom crkvom…

Amfilohije krivi Amerikance

Odluka vaseljenskog patrijarha će neizbježno uticati i na prilike na Balkanu, prije svega na odnos Srpske pravoslavne crkve i kanonski nepriznatih crkava u Makedoniji i Crnoj Gori.

Najglasniji, kao što se to u Srpskoj crkvi već ustalilo, ponovo je mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije koji je juče ruskoj agenciji TASS izjavio “da zapadne sile pokušavaju da izazovu raskol u pravoslavnoj crkvi”, i da su takvi “trendovi primijećeni u Ukrajini i Crnoj Gori”.

On smatra da Amerikanci podržavaju pokušaje osnivanja novih crkava “jer žele da rasparčaju pravoslavnu crkvu” i upozorio je da je pravoslavna crkva “posljednji mehanizam jedinstva naroda bivšeg Sovjetskog Saveza i bivše Jugoslavije”.

Prema njegovima riječima, pokušaji izazivanja raskola primijećeni su “na području bivšeg Sovjetskog Saveza, naročito u Ukrajini, kao i na teritoriji u nadležnosti SPC, posebno u Crnoj Gori, koja uz pomoć lokalnih vlasti pokušava da osnuje takozvanu Crnogorsku pravoslavnu crkvu”.

Srpski patrijarh Irinej ranije je ocijenio da su pokušaji osnivanja ukrajinske i crnogorske nekanonske crkve “sramota za istoriju i za narod”.

Odustajanje od kanona ide naruku MPC i CPC

Iz sukoba Carigrada i Moskve najviše bi mogli profitirati upravo MPC i CPC jer će formalno priznanje autokefalnosti Ukrajinske crkve svakako narušiti vjekovni kanonski poredak u pravoslavnom hrišćanstvu čemu se nadaju i u Makedoniji i u Crnoj Gori. Upravo to se vidi kao mogući način da Makedonska i Crnogorska pravoslavna crkva, otcijepljenje od matere Srpske pravoslavne crkve, budu priznate kao nezavisne.

Nakon priznanja autokefalnosti UPC od strane Vaseljenske patrijaršije i Makedonskoj pravoslavnoj crkvi, 50 godina poslije odvajanja od SPC, mogao bi biti odobren zahtjev za samostalnošću, što bi željela da ostvari i CPC. Jer, tada više ne bi važio postulat da je za priznavanje autokefalnosti nadležna ona crkva od koje se novonastala odvaja. I to, kada vaseljenski patrijarh procijeni da su se za to stekli uslovi, prije svega političko omeđavanje novonastalih država.

"Ljudski je da se nadamo da će otvaranje rješavanja crkvenog pitanja Ukrajine pozitivno uticati i na model rješavanja i makedonskog i ostalih drugih otvorenih crkvenih pitanja, zbog toga što je vaseljenski patrijarh po položaju i po ustanovljenoj praksi u pravoslavlju instanca koja obavještava ostale pravoslavne crkve da su politički omeđene eparhije stvorile novu crkvu. Očekujemo da će pozitivni ishod ukrajinskog pitanja pozitivno uticati i na makedonsko pitanje”, izjavio je nedavno profesor iz Skopja Cane Mojanoski za Radio Slobodna Evropa.

Otvaranje Pandorine kutije

Beogradski mediji citiraju sociologa religije Draška Đenovića koji konstantuje da bi “priznanje autokefalnosti Ukrajinskoj crkvi otvorilo Pandorinu kutiju”.

“Sam Bog zna šta bi se potom dogoditi sa makedonskom i crnogorskom crkvom. SPC bi i dalje trebalo da žonglira između Carigrada i Moskve, jer će samo tako imati mogućnost da ostvari svoje interese. Pogotovo što i u SPC postoje episkopi koji, kao grčki studenti, više naginju Carigradskoj patrijaršiji. Naravno, ruski uticaj ovdje i dalje preovladava”, ustvrdio je Đenović uz ocjenu da priznanje nezavisnosti Ukrajinskoj crkvi dovodi do ozbiljnog slabljenja cijelog pravoslavnog svijeta koji je i inače slabiji od katoličkog i protestantskog.

I dok vladike, sveštenstvo i vjernici, prije svega u Moskvi i Kijevu, ali i u ostatku pravoslavnog svijeta sa različitim osjećanjima i nadanjima iščekuju naredne događaje, treba podsjetiti na činjenicu da je većina pravoslavnih sveštenika u Ukrajini i dalje lojalna poglavaru RPC, patrijarhu Kirilu, i da se smatraju dijelom RPC. Ukrajinske vlasti, međutim, podržavaju raskolničku struju. Kijevska patrijaršija je preuzela oko 40 crkava između 2014. i 2016. godine. Samo u prvoj polovini 2018, u Ukrajini je zabeleženo deset napada na ruske pravoslavne crkve.

Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.