Rusko-srpski humanitarci ili nešto drugo

Rusko-srpski humanitarni centar u Nišu od samog osnivanja izaziva kontroverze. Namjera tih dviju zemalja da potpišu sporazum kojim bi se osoblju tog centra dao imunitet – posljednja je u nizu.

Evropska unija traži dodatna pojašnjenja, a Srbija odgovara kako ne postoji ništa sporno. 

Nepotpisani sporazum

Humanitarci ili nešto drugo? Od osnivanja  2012. godine, na ovaj centar i njegove zaposlene, nerijetko se gledalo sa podozrenjem, posebno sa Zapada, gdje se u njemu vidjela i potencijalna vojna baza.

To što tokom nedavne posjete predsjednika Rusije Beogradu, iako planiran, nije potpisan međuvladin sporazum o uslovima prebivanja, privilegijama i imunitetu zaposlenih u centru, samo je podgrijalo spekulacije o njegovoj namjeni. Bez razloga, tvrdi šef diplomatije Ivica Dačić.

“Oni koji su zaposleni u tom centru imaju status administrativno-stručnih radnika, znači nemaju status diplomata. I to je u skladu sa svim diplomatskim konvencijama, vi znate da Srbija ima takve slične sporazume i sa drugim, ima sporazume sa Amerikancima”, kazuje Ivica Dačić.

Uprkos tome, ruske ekipe za vanredne situacije pod budnim su okom Brisela.

“Pažljivo pratimo razvoj događaja u vezi sa humanitarnim centrom u Nišu.  I dalje očekujemo da se neće duplirati postojeće koordinacione strukture na nivou EU, a posebno zaštitnih civilnih mehanizama Unije.  Nove inicijative , ukoliko ih ima, treba da budu  komplementarne i stvore sinergiju sa onim što već postoji i dobro funkcioniše”, navodi Peter Stano, glasnogovornik komesara za proširenje. 

Ekipa Al Jazeere obišla je ovaj centar i sa čelnim ljudima razgovarala o njegovom funkcioniranju. Ističu da su tokom majskih poplava evakuirali nekoliko hiljada ljudi i dopremili više od 150 tona humanitarne pomoći.

Pismo komesaru

“Kao što i sami znate, takvog sporazuma ni sa Bosnom I Hercegovinom, ni sa Slovenijom nemamo, ali bez obzira na to centar pruža aktivnu pomoć državama koje se nalaze u nesreći. Misija centra je pre svega humanitarno reagovanje i naša parola je da budemo spremni da pružimo pomoć tamo gde je ona neophodna”, ističe Viktor Viktorovič Sofianov, direktor RSHC-a.

Da bi otklonio sve sumnje, zvanični Beograd je uputio pismo novoimenovanom komesaru Evropske komisije kako bi ga upoznao sa načinom funkcioniranja centra. U pismu je takođe izražena i želja Srbije da pristupi mehanizmima Unije za reagiranje u vanrednim situacijama.

Izvor: Al Jazeera