Sabor: Minuta šutnje za sve stradale

Hrvatski sabor danas je, na prijedlog Milorada Pupovca iz Samostalne demokratske srpske stranke (SDSS), minutom šutnje odao počast svima koji su “stradali od nečovječnosti i bezumlja”. 

“Pokažimo da možemo biti veći, dajmo počast žrtvama kao što smo trebali jučer”, pozvao je Pupovac kolege zastupnike, koji su se odazvali njegovu pozivu.

Pupovac, koji je iznosio stav svoga Kluba o jučerašnjim događajima u Vukovaru, ispričao se predsjedniku Sabora Josipu Leki što time, na određeni način, preuzima njegovu ulogu.

Pupovac: Pred žrtvom Vukovara bez kalkulacija

“Jučer sam bio u Vukovaru i stajao sam mirno pred veličinom žrtve Vukovara, istinski i bez kalkulacija”, izjavio je predsjednik Sabora.

Stožer za obranu hrvatskog Vukovara pozvao je u ponedjeljak sudionike Kolone sjećanja da krenu ranije prema Memorijalnom groblju žrtava iz Domovinskog rata, te da ignoriraju državni vrh, nakon čega su koloni u kojoj su se nalazila sva tri predsjednika, Republike, Sabora i Vlade, prepriječili put i onemogućili im da se priključe ostalim građanima.

Predsjednik Hrvatske Ivo Josipović, predsjednik Sabora Josip Leko i predsjednik Vlade Zoran Milanović potom su otišli na Ovčaru, gdje su kod spomen-obilježja odali počast žrtavama najveće masovne grobnice u Hrvatskoj.

Leko je u utorak poručio kako ne vjeruje u rascjep hrvatskog društva, te kako je jučer bilo neprimjereno i neodgovorno zaustaviti legitimno izabrane predstavnike hrvatskog naroda kad se odaje počast žrtvi Vukovara.

“Filozofi su rekli – loši ljudi se boje zakona, a pošteni svoje savjesti. Mislim da je jedna opomena dovoljna”, istaknuo je Leko.

Na početku zasjedanja predsjednik Kluba zastupnika Socijaledemokratske partije Igor Dragovan tražio je stanku, kako bi se njegov Klub očitovao o jučerašnjim događajima u Vukovaru.

Dragovan: HDZ stoji iza jučerašnjih događaja

Dragovan je potom poručio da jučer u Vukovaru nije bila vukovarska i nevukovarska Hrvatska, nego demokratska i ona koja to nije, te prozvao HDZ da stoji iza jučerašnjih događaja. 

“U Vukovaru je jučer bila Hrvatska koja poštuje žrtve, koja daje pijetet onome što su vukovarski branitelji dali za Hrvatsku i Hrvatska koja na tim i takvim osnovama dijeli građane, dijeli Hrvatsku”, ustvrdio je Dragovan nakon stanke, koju je njegov Klub zatražio kako bi se očitovao o jučerašnjim događajima u Vukovaru.

Dragovan je kazao da je jučer u Vukovaru bila Hrvatska koja tolerira različitosti i poštuje žrtve i Hrvatska kojoj ništa nije sveto, koja je pokazala kako upravlja Hrvatskom proteklih godina i kako na tim žrtvama grabi za sebe.

Predsjednik SDP-ova Kluba je ustvrdio da iza događaja u Vukovaru ne stoje nikakve udruge ni stožeri, nego političke opcije – HDZ.

“Politička utakmica se ne dobiva na ulici, a pogotovo ne na način na koji vi, kolege iz HDZ-a, to radite instrumentalizirajući na najsvetijoj stvari, a to su Vukovar i Kolona sjećanja, ljude koji su u vašoj organizaciji izmanipulirani”, poručio je Dragovan.

Zapitao se i ide li HDZ istim putem kao i prije 11 godina na splitskoj Rivi, putem podjele. HDZ-ovcima je poručio da je jučerašnje ponašanje u Vukovaru bilo sramotno.

Karamarko odbacio prozivke 

“Naravno, tko će drugi stajati nego HDZ. HDZ je kriv što bilježimo 350 tisuća nezaposlenih, što zadnje dvije godine nema niti jedne kvalitetnije investicije u ovoj državi, što su uništeni brojni poduzetnici. Krivi smo i što će biti uveden ovaj porez na nekretnine, kojim će se dodatno dotući najširu populaciju i najsiromašnije građane. Naravno da oni nemaju što reći u svojoj nemoći i nesposobnosti”, poručio je predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko odbacujući prozivke, javlja Hina.

Karamarko i dalje tumači da je u Vukovaru jučer bila samo jedna kolona sjećanja.

“Imate kolonu od 100.000 ljudi sakupljenih iz cijele Hrvatske i samih Vukovaraca i imate skupinu državnog vrha, koja je malobrojna. Ono što mogu reći je da mi je žao što i oni nisu bili dio ove velike kolone. To mi je doista žao, ali dogodilo se kako se dogodilo”, kazao je.

Na primjedbu da je državni vrh bio spriječen u pokušaju da se pridruži koloni rekao je: “Ako su doista bili spriječeni, to nije u redu.” “Ne može se dogoditi da državni vrh bude spriječen u svojoj zemlji komunicirati i kretati se. Treba vidjeti što se, zapravo, dogodilo. Ja mislim da su oni počinili grešku što nisu na pravi način komunicirali sa Stožerom”, ocijenio je.

Karamarko smatra i to da se “može razgovarati o tome zašto postoji jedna nervoza i ljutnja na vladajuće, a to je ono što rade sa ćirilicom”.

Ponovio je da su ćirilične ploče u Vukovaru postavljene mimo zakona. “Da su poštivali članak 8. Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina, ne bi bilo tog nasilnog i nezakonitog postavljanja ploča. Ne bi dolazilo do onih nemilih scena na ulicama Vukovara koje smo morali gledati”, uvjeren je.

O SDP-ovoj usporedbi jučerašnjih događaja u Vukovaru sa splitskom Rivom 2001. kazao je: “Pustimo njihove floskule.”

“Oni moraju pronaći krivca. Bilo bi dovoljno da krenu malo od sebe i da krivicu nađu u svom dvorištu. Rekao sam, nedostatak komunikacije, arogancija, potcjenjivanje Stožera i samih Vukovaraca. Taj nedostatak komunikacije je bio poguban u ovoj situaciji”, kazao je Karamarko.

Vladajuće je prozvao da im odgovaraju ideološke teme, kako bi se pažnja skrenula s problema u gospodarstvu. 

Karamarko je, također, izjavio da još nije potpisao referendumsku inicijativu Stožera za obranu hrvatskog Vukovara, kako će o tome raspravljati stranačka tijela, ali i da će je, na kraju, vjerojatno potpisati. 

Josipović: Mogli smo nastaviti samo po cijenu sukoba i nasilja

Hrvatski predsjednik Ivo Josipović izjavio je u Karlovcu kako i nakon što je prespavao jučerašnje događaje u Vukovaru može reći da nije bilo moguće za državno izaslanstvo da nastavi sudjelovanje u Koloni sjećanja nakon što su bili fizički spriječeni, možda samo po cijenu sukoba i nasilja, a što se htjelo izbjeći. 

“Nije bilo moguće nastaviti povorku, možda samo po cijenu sukoba ili nasilja, što ne bi bilo dobro ni poželjno”, rekao je Josipović, prenosi Hina.

No, ustvrdio je kako je i nakon tih događaja pun optimizma da se u Hrvatskoj međunacionalni odnosi mogu urediti na europski način i sukladno Ustavnom Zakonu o pravima nacionalnih manjina. Upravo to, dodao je, u Karlovačkoj županiji žele i predstavnici većinskoga naroda i manjina.

Na novinarsku zamolbu da obrazloži svoju sinoćnju izjavu da iza događaja u Vukovaru stoji politika, odnosno HDZ, predsjednik je kazao kako je o tome jučer rekao sve što ima za reći, ali i izrazio uvjerenje da će “biti i dodatnih analiza, pa će se vidjeti”.

Sjećanje na žrtve u Borovu Naselju

Komemorativnim programom „Žrtva Borova Naselja za Domovinu“ danas je pred negdašnjom zgradom Borovo commerca, u čijem podrumu je tijekom srpske agresije na Vukovar bio odjel vukovarske ratne bolnice u koji su se sklanjali i civili, nastavljeno obilježavanje Dana sjećanja na žrtvu Vukovara 1991. godine, ujedno i 22. obljetnica stradanja hrvatskih branitelja i civila te vukovarske gradske četvrti.

Prema podacima vukovarskih stradalničkih udruga, na sam dan okupacije Borova Naselja, 19. studenog 1991. godine, u toj je gradskoj četvrti ubijena 51 osoba, a u cijeloj četvrti je u skoro tri mjeseca opsade grada poginulo 176 civila i branitelja. Od blizu 800 ranjenika, koliko ih je bilo u podrumu Borovo commerca, njih 115 je odvedeno u nepoznato.

“Često nam se čini da narod lako zaboravlja žrtvu, ali ovi dani u Vukovaru govore nam da nije tako”, kazala je na komemoraciji predsjednica Udruge roditelja i obitelji zarobljenih i nasilno odvedenih hrvatskih branitelja “Vukovarske majke” Manda Patko, prenosi Hina. 

Upozorila je da se još ne zna sudbina 297 branitelja i civila nestalih u Vukovaru u Domovinskom ratu.

Iako se čini da Vukovar, kako godine odmiču, gubi snagu i moć, snaga i moć toga grada sve su jači, ocijenila je Manda Patko i poručila: “Treba šutjeti pred žrtvama, ali ne i o žrtvama.”

Molitvu za poginule i nestale molio je župnik Župe sv. Josipa Radnika iz Borova Naselja, fra Vjenceslav Janjić, zauzevši se za “pravedan mir, koji jedini može biti i trajni mir”.

Ocijenio je da se hrvatsko društvo previše bavi posljedicama, a ne uzrocima podjela koje se osjećaju u Hrvatskoj. “Trebamo sjesti i trebamo razgovarati kao ljudi”, poručio je fra Janjić, istaknuvši da ne mogu postojati dvije povijesti i dvije istine, nego samo jedna.

Stigle i ‘Žene u crnom’

Prigodan program izveli su učenici vukovarskih osnovnih škola Siniše Glavaševića i Blage Zadre.

U spomen na stradale i nestale hrvatske branitelje i civile u Borovu Naselju, pred bivšom zgradom Borovo commerca, vijence su položila i svijeće zapalila brojna izaslanstva.

I ove godine počast stradalima u Borovo commercu došli su izraziti članovi beogradske nevladine udruge “Žene u crnom”, te prvi put članovi Saveza udruga obitelji poginulih i nestalih branitelja Hrvatskog vijeća obrane Tuzlanskog kantona iz Bosne i Hercegovine.

Na komemoraciji je bilo nekoliko tisuća ljudi, koji su, nakon komemorativnog programa, u Koloni sjećanja prošli gradskim ulicama do crkve Gospe Fatimske, gdje je misu zadušnicu predvodio biskup sisački, mons. Vlado Košić.

U sklopu obljetnice obilježit će se i stradanje hrvatskih branitelja i civila u prijeratnu Borovu Selu, a današnjem Borovu, te odati počast žrtvama ekshumiranim iz masovne grobnice na farmi Lovas između Borova i Dalja.

Program obilježavanja “Žrtve Borova Naselja za Domovinu” dio je obilježavanja Dana sjećanja na žrtvu Vukovara 1991, koji je 1999. godine proglasio Hrvatski sabor, kako bi se na dostojanstven način obilježio 18. studeni, dan na koji je 1991. slomljena obrana Vukovara.

Ubijeni, ranjeni, prognani, nestali…

Bitka za Vukovar počela je 25. kolovoza 1991. godine, a završila 18. studenoga slomom obrane grada, koji je branilo blizu 1.800 pripadnika Zbora narodne garde i policije, te dragovoljaca HOS-a, ustrojenih u 204. vukovarsku brigadu.

U agresiji na Vukovar, prema podacima vukovarske bolnice, do sloma obrane grada poginule su 1.624, a ranjeno je više od 2.500 osoba, u srpske koncentracijske logore odvedeno je skoro 7.000 zarobljenih branitelja i civila, dok su iz grada prognane skoro 22.000 Vukovaraca nesrba.

Na popisu zatočenih i nestalih osoba iz Domovinskog rata s područja Vukovarsko-srijemske županije još su 464 osobe, kojima se svaki trag gubi upravo u ratnom Vukovaru u jesen 1991. godine.

Hrvatski sabor donio je 1999. godine odluku kojom je određeno da se 18. studenog obilježava kao Dan sjećanja na žrtvu Vukovara 1991. godine, a tom je odlukom određeno da se toga dana na dostojanstven i primjeren način oda počast svim sudionicima obrane Vukovara – grada simbola hrvatske slobode.

Izvor: Agencije