SAD i Kina obećali smanjenje emisije ugljika

Međunarodna konferencija o klimi pod nazivom COP21, koja se održava do 11. decembra, službeno je otvorena u francuskom gradiću Le Bourgetu sjeverno od Pariza.

Gotovo 150 šefova država, među kojima i predsjednici Sjedinjenih Američkih Država, Kine, Indije i članica Evropske unije, zemalja odgovornih za najveću emisiju štetnih ugljikovih plinova, učestvovat će na samitu o klimi (COP21) kako bi dogovorili sporazum o jednom od najvećih izazova 21. stoljeća – spašavanju planete od razornih klimatskih posljedica.

Na marginama skupa već su se našli američki predsjednik Barack Obama i njegov kineski kolega Xi Jinping, obećavši da će zajedno raditi na klimatskom sporazumu.

“Kao dvije najveće ekonomije na svijetu i dvije države s najvećim emisijama ugljika, odlučni smo u tome da je naša odgovornost poduzeti akciju”, rekao je Obama, dodavši: “Naše vodstvo po tom pitanju je apsolutno bitno.”

Kina koja je najveći zagađivač, odgovoran za četvrtinu ukupne emisije CO2, obećala je snažni angažman u borbi protiv globalnog zatopljenja. Istovremeno i najveći potrošač ugljena i prvi ulagač u obnovljive izvore energije, ta zemlja planira do 2030. godine za od 60 do 65 posto smanjiti ovisnost o ugljenu kao energentu.

SAD je drugi najveći zagađivač i planira do 2025. smanjiti emisiju stakleničkih plinova za od 26 do 28 posto. EU je početkom godine ponudio plan smanjenja stakleničkih plinova u odnosu na 1990. za najmanje 40 posto do 2030.

Generalni sekretar UN-a Ban Ki-moon pozvao je svjetske čelnike da ubrzaju akciju kako bi se izbjegao opasni porast temperature. Rekao je da su obećanja više od 180 zemalja o smanjenju emisije stakleničkih plinova jako dobar početak, ali da to nije dovoljno za obuzdavanje globalnog zatopljenja na ispod dva stepena Celzija, što je limit za koji stručnjaci kažu da može spriječiti najgore posljedice.

“Pariz mora biti odlučujuća prekretnica. Moramo ići puno brže, puno dalje ako želimo ograničiti rast globalne temperature”, rekao je Ban.

Klimatske promjene kao najveći izazov

Globalni čelnici će na skupu u Parizu pokušati dogovoriti smanjenje emisije štetnih plinova kao glavnih krivaca za učinak staklenika i, posljedično, zagrijavanja planete s katastrofalnim posljedicama kakve su otapanje ledenjaka, porast nivoa mora, poplave, suše, ugrožavanje sigurnosti hrane i dostupnosti vode.

“Klimatske promjene su jedan od najvećih izazova našeg vremena”, poručili su sredinom mjeseca čelnici najrazvijenijih ekonomija svijeta (G20) na skupu u Antaliji.

Iako je to bila posljednja šansa čelnicima za direktne razgovore o važnim ekološkim pitanjima uoči samita u Parizu, nisu uspjeli pronaći zajednički nazivnik za globalni sporazum o klimi kojim bi se porast temperature prouzrokovan emisijom stakleničkih plinova ograničio u skoroj budućnosti na manje od dva stepena Celzija u odnosu na predindustrijski period.

Koliko je još nesloge u vezi s tim pitanjem pokazuje izjava jednog evropskog zvaničnika koji je kazao da je na skupu u Turskoj “u jednom trenutku pomislio da ne živimo svi na istoj planeti”.

Francuski predsjednik Francois Hollande, domaćin UN-ove konferencije o klimi, u nedjelju se ponovo zauzeo za “ambiciozan” i “obavezujući” dogovor u izjavi koju je dao zajedno s kanadskim premijerom Justinom Trudeauom.

“Morat ćemo redovno preispitivati obaveze i rezultate kako bismo na kraju stoljeća doista bili ispod dva stepena (u zagrijavanju planete)”, rekao je francuski predsjednik.

Historijski aktivizam

Širom svijeta deseci hiljada ljudi u nedjelju su se pridružili jednom od najvažnijih dana u historiji aktivizma potaknutog klimatskim promjenama, nastojeći tako svjetske političke čelnike podvrgnuti pritisku da se ujedine u borbi protiv globalnog zagrijavanja na samitu u Parizu.

U gradovima poput Sydneya, Berlina, Londona, Sao Paula, New Yorka i mnogih drugih održano je više od 2.000 skupova, zbog čega je posrijedi možda najveći dan u historiji klimatske akcije ikada.

Pripadnici francuske policije u Parizu u nedjelju su suzavcem i šok-bombama rastjerali stotine demonstranata uoči samita o klimatskim promjenama nakon što su neki od njih gađali policiju raznim predmetima.

Nekoliko desetaka maskiranih demonstranata odjevenih u crno bacali su staklene boce na policiju koja je bila raspoređena u velikom broju. Na njih su bacili i ogradu, pa su pripadnici policije uzvratili suzavcem.

Gotovo 100 učesnika protesta privedeno je u Parizu nakon izbijanja nasilja, saopćila je pariska policija.

Šef policije Michel Cadot rekao je novinarima da je identificirano otprilike od 200 do 300 ljudi koji su time prekršili zabranu svih protesta uvedenu s proglašenjem vanrednog stanja zbog terorističkih napada u Parizu.

Cadot je rekao da je pritvoreno 100 ljudi kod kojih je nađena municija, kao i drugi sumnjivi predmeti.

Policija je zabranila organiziranje javnih skupova nakon napada 13. novembra, kada je ubijeno 130 ljudi.

Francuske vlasti angažirale su gotovo 11.000 policajaca za osiguranje konferencije UN-a o klimi.

Približno 8.000 policajaca i žandara raspoređeno je na granicama zemlje, a njih 2.800 osiguravat će mjesto događaja u Bourgetu, sjeverno od Pariza, kazao je u srijedu ministar unutrašnjih poslova Bernard Cazeneuve.

Ukupno 120.000 policajaca, žandara i vojnika raspoređeno je “na cjelokupnoj francuskoj teritoriji” nakon napada u novembru.

Izvor: Agencije