SAD i Kuba: Od sankcija do otvaranja ambasada

Na kraju 19. vijeka nakon Špansko-američkog rata, Kuba je pripala Americi. Nedugo nakon toga dobila je nezavisnost, ali je ostala pod snažnim američkim uticajem. Sve do sredine 20. vijeka bila je raj za američke preduzetnike i korporacije. 

Fidel Kastro pokrenuo je revoluciju 1959. godine i svrgnuo sa vlasti proameričkog predsjednika Fulgencija Batistu.

Nakon nacionalizacije na Kubi, Amerika toj zemlji uvodi ekonomske sankcije i stavlja je pod ekonomsku blokadu. Kuba se okreće Sovjetskom Savezu.

Trećeg januara 1961. administracija predsjednika Eisenhowera povukla je priznanje Castrove vlade i zatvorila ambasadu u Havani.

Kubanska kriza

Sedamnaestog aprila iste godine blizu hiljadu i po američkih Kubanaca, koje je trenirala CIA, iskrcalo se u Zaljev svinja s ciljem svrgavanja Fidela Castra. Operacija je doživjela fijasko.

U oktobru 1962. izbila je takozvana Kubanska kriza. 

Trinaest dana svijet je bio na ivici nuklearnog rata. No, Amerika je odustala od invazije na Kubu, nakon tajnog dogovora sa Sovjetskim Savezom da povuče svoje rakete sa Kube, a zauzvrat je Amerika trebala povući svoje iz baza u Italiji i Turskoj.  

Dvadeset četvrtog  februara 2008. Fidel Castro se zbog bolesti povlači s vlasti. Na mjesto predsjednika dolazi njegov brat Raul.

Dvadesetog jula prošle godine otvorene su Ambasada Kube u Washingtonu i Ambasada SAD-a u Havani.

Očekuje se da će posjeta Baracka Obame označiti potpunu normalizaciju odnosa dvije zemlje.  

Izvor: Al Jazeera