SAD: Potomci robova čekaju obećanu odštetu

Nakon ukidanja ropstva u Sjedinjenim Američkim Državama, prije 150 godina, potomci robova od vlasti čekaju obećane odštete.

Kongres i većina saveznih država uputili su im zvanična izvinjenja, ali su odbili zahtjeve za isplatu odšteta.

Prije 150 godina tek oslobođenim robovima ponuđeni su komadi obradive zemlje i zaprežne životinje, ali ponuda je ubrzo povučena.

Sve do danas čuju se zahtjevi da se njihovim potomcima isplate naknade za neispunjena obećanja.

“Kad dođemo u Washington u sklopu ovog pohoda, dolazimo po svoj ček“, kazao je borac za građanska prava Martin Luther King Jr.

Zemlja i novac

Zagovornici isplate smatraju moralnim imperativom.

“Ne vjerovati u odštete znači vjerovati u etničko čišćenje“, istakao je Jesse Jackson, borac za građanska prava.

Ipak, nedavna istraživanja pokazuju da većina bijelaca u Americi odbacuje ideju o odštetama, te da joj je opala podrška i među Afroamerikancima.

“Na neki način uslovljavali su nas da kažemo ‘To je dio prošlosti, zaboravimo sve.’ Ali moram reći da se to mijenja. Da bi borba za isplatu odšteta uspjela, ovdje ili bilo gdje, moramo vjerovati u sebe“, rekao je Ron Daniels iz Afroameričkog instituta.

Daniels i drugi smatraju da bi vlada i kompanije izgrađene na ropstvu trebale ponuditi zemlju i novac afroameričkim institucijama, ali ne i pojedincima.

“Ovdje u Kaptolu, zgradi koju su izgradili robovi, oba doma Kongresa izdala su službena izvinjenja. Ali prijedlog za formiranje komisije koja bi proučila zahtjeve za odštetu nikad nije prošao“, izvijestio je Al Jazeerin reporter Tom Ackerman.

Zahtjev za odštetu od Britanije odbio je premijer David Cameron tokom nedavne posjete Jamajki, nekadašnjoj britanskoj koloniji.

“Iskreno se nadam da, kao prijatelji koji su toliko toga zajedno prošli od tog mračnog perioda, možemo ostaviti po strani to bolno naslijeđe i nastaviti graditi budućnost“, kazao je David Cameron, premijer Velike Britanije.

Programi razmjene

Tokom posjete Haitiju, jedinoj zemlji u kojoj su se robovi sami oslobodili ustankom protiv francuske vlasti, predsjednik Francois Hollande govorio je samo o moralnom dugu, ali ne i o novcu.

Predsjednik Haitija morao je popustiti.

“Ono što Haiti danas želi jeste ponuditi Francuskoj novu vrstu odnosa umjesto onog klasičnog, a to je odnos bogate zemlje koja pomaže siromašnoj. Tek tada možemo osmišljavati programe razmjena i ulaganja“, zaključio je Michel Martelly, predsjednik Haitija.

Najbolje što je Francuska ponudila jeste da neće tražiti da Haiti isplati 77 miliona dolara, koliko joj duguje od zemljotresa 2010.

Ali odšteta od 150 miliona zlatnih franaka, koliko je Haiti bio prisiljen platiti svojim nekadašnjim robovlasnicima u 19. stoljeću, kao naknadu za gubitke tokom ustanka robova, neće biti vraćena.

Izvor: Al Jazeera