SAD: Rekordno cenzurisanje dokumenata

U 63.749 slučajeva vlada je navela da ne smije izdati određeni dokument (EPA)

Američka savezna vlada prošle je godine cenzurisala, zadržala ili navela da ne može naći dokumente koje su građani, novinari i drugi tražili u mnogo većoj mjeri nego bilo kad u prethodnoj deceniji.

To je objavljeno u analizi agencije AP, koja obuhvata osam mjeseci od dolaska Donalda Trumpa na vlast i prvi je pokazatelj toga koliko se njegova administracija pridržava Zakona o slobodnom pristupu informacijama.

Analiza je pokazala da su mnogi tražili dokumente, ali su ostali praznih ruku jer su im predstavnici Vlade rekli da ne mogu naći dokument ili se u nekim slučajevima pozivali na zakon prema kojem ne mogu objaviti informaciju.

Kako se navodi, ljudi koji su tražili dokumente na osnovu spomenutog zakona dobili su cenzurisane datoteke ili ništa u 78 posto od 823.222 zahtjeva, što je rekord u posljednjoj deceniji.

Visoki sudski troškovi

Nakon što nije pružila nikakve dokumente Vlada je izdavala obrazloženje da ne može pronaći informacije koje se odnose na zahtjev.

Savezna vlada potrošila je 2017. godine 40,6 miliona dolara za sudske troškove, a da bi odbranila te svoje odluke, što je, također, rekord.

U studiji se navodi da je na osnovu računovodstva Vlade bilo nemoguće utvrditi jesu li istraživači, novinari i drugi tražili dokumente koji zapravo ne postoje ili da li službenici nisu dovoljno tražili dokument prije nego što bi odustali od potrage.

Vlada nije pronašla dokument 180.924 puta, odnosno 18 posto više nego 2016. godine.

“Savezne agencije ne koriste prednosti moderne tehnologije da skladište, pronađu ili izdaju dokument koji traži javnost, a javnost je u tom slučaju i gubitnik”, izjavio je zastupnik prava za slobodan pristup informacijama Adam Marshal.

Vladine agencije

U 63.749 slučajeva Vlada je navela da ne smije izdati određeni dokument, navodi AP i dodaje da u SAD-u postoje zakoni o zabrani davanja detalja o aktivnostima obavještajnih službi, stranim vladama, trgovinskim tajnama, bankovnim računima i poreznom stanju pojedinaca.

Navodi se da su se mnogi zahtjevi vjerovatno odnosili na istragu SAD-a o miješanju Rusije u predsjedničke izbore 2016. ili istragu velike porote o povratu poreza Trumpovog poslovanja.

Trumpova administracija u prošlosedmičnom izvještaju navela je da je dobila rekordan broj zahtjeva za davanje informacija, kao i da zbog toga kasne mnoge agencije zadužene za to.

Podaci Zakona o slobodnom pristupu informacijama odnose se na aktivnosti 116 državnih službi do 30. septembra 2017, a najviše zahtjeva upućeno je ministarstvima unutrašnje sigurnosti, pravde, odbrane, zdravlja i poljoprivrede, kao i Nacionalnoj arhivi i Upravi za veterane.

Izvor: Agencije