Sadnja lješnjaka – i zarada, i hobi

Sadnja lješnjaka – bilo kao hobi, ili kao ozbiljna privredna aktivnost – nosi sa sobom dugoročno obećanje ozbiljne zarade.

To su prepoznali i hrvatski poljoprivrednici, koji sve češće oranice kukuruza ili drugih uobičajenih poljoprivrednih kultura mijenjaju plantažama lješnjaka.

Međutim, neki su otišli i korak dalje te su u cijelu poljoprivrednu priču uključili i zanimljive inovacije, pomoću kojih na manjoj površini ostvaruju mnogo veće prinose.

Gazda Vlado Moulis i njegov IMT traktor. Veza iskovana decenijama rada. Dok je gradio karijeru metalostrugara u Daruvaru, Moulis je iz hobija, na pola hektara naslijeđene zemlje, zasadio malu plantažu lješnjaka.

Vremenom je hobi prerastao u biznis, a plantaža se sa pola proširila na 100 hektara.

Prosta ekonomija

Za sve ljude koji imaju bilo kakav komad zemlje Molis preporučuje: “Svakako da se nešto posadi. Ne moraju biti lješnjaci. Mi preporučujemo lješnjake, jer to je sirovina koja je tražena – kako na našem, tako i na svjetskom tržištu.”

A zašto lješnjak – a ne, naprimjer, kukuruz, odgovor je: prosta ekonomija. Da bi se zasadio jedan hektar kukuruza potrebna je početna investicija od 200 eura, koja nakon godinu donese zaradu od 800 eura.

Međutim, da bi se zasadio jedan hektar lješnjaka, potrebno je investirati 2.000 eura, a sa 500 sadnica, koliko stane na jedan hektar, prva ozbiljnija berba može donijeti zaradu blizu 10.000 eura.

No, svaki posao sa sobom nosi i svoje rizike i ograničenja, pa tako i lješnjak. Ali, za sve se nađe rješenje.

“Kada, zbog klimatskih faktora, usjevi postanu slabiji, a nedostatak zemlje širenje plantaže čini gotovo nemogućim, jedino rješenje koje ostaje jeste uvođenje novih tehnologija. I upravo je ovdje o tome riječ. Gazda Moulis je patentirao novi sistem sadnje lješnjaka, koji je zaštitio u više od 40 zemalja širom svijeta”, izvještava iz Daruvara reporter Al Jazeere Emir Nuhanović.

Ugodno i korisno

Detaljne informacije o patentnu ne smijemo otkrivati, ali Moulis tvrdi da ovom metodom na manjem prostoru može zasaditi više stabljika, čime se povećava i količina roda.

“Na klasičan način se sadi oko 500 stabala na hektar, a ovako se zasadi 5.000 stabljika po hektaru. I kada one počnu rađati i kada se sve to zbroji, dolazimo do količine od pet tona po hektaru”, objašnjava Moulis.

Čak i ako ne uzmemo sadašnju cijenu od 10 dolara, nego prosječnu od četiri dolara po kilogramu lješnjaka, jedan hektar zemlje može donijeti zaradu od 20.000 dolara. Ugodan hobi s korisnim ishodom, reklo bi se.

Izvor: Al Jazeera