Šahovska igra kancelarke Merkel i ministra Seehofera

Seehofer je zaprijetio vraćanjem migranata sa granice ukoliko razgovori kancelarke Merkel s drugim državama EU-a, krajem ovog mjeseca, ne donesu rezultate (EPA)

Svađa koalicijskih partnera u Njemačkoj oko azilantskog pitanja pretvorila se u šahovsku igru u kojoj se vođe Kršćansko-demokratske unije (CDU) i Kršćansko-socijalne unije (CSU), kancelarka Angela Merkel i ministar unutrašnjih poslova Horst Seehofer, svakodnevno, uglavnom pažljivo birajući riječi, oglašavaju po ovom pitanju.

Seehofer je zaprijetio vraćanjem migranata sa granice ukoliko razgovori kancelarke Merkel s drugim državama Evropske unije, krajem ovog mjeseca, ne donesu rezultate, odnosno ako se ne dođe do tzv. evropskog azilantskog rješenja.

Pitanje oko kojeg se svađa vrti jeste da li tražitelji azila u Njemačkoj već na granici mogu biti odbijeni.

Dok Seehofer ovo pitanje želi riješiti svojim, kako ga je nazvao, ‘master planom za migraciju’, kancelarka Merkel želi da evropsko pravo ima prednost u odnosu na domaće.

Uspostavljanje kampova van EU-a

Njemački ekspert za migrantsku i azilantsku politiku iz Fondacije za nauku i politiku Raphael Bossong tvrdi da krajem juna nećemo dobiti veliko evropsko rješenje koje se tiče izbjegličke i migrantske krize.

Na evropskom samitu je, kaže on za Al Jazeeru, moguće dogovoriti samo dio reformi koje se tiču evropskog azilantskog sistema.

“Moguće je dogovoriti neke zajedničke pravne standarde i tako omogućiti neku vrstu harmonizacije koja će biti dobra za narednih nekoliko godina, a koja će onda omogućiti manju količinu sekundarnih migracija u Njemačku i druge evropske zemlje. Može se postići napredak kada je u pitanju zajedničko evropsko tijelo za pitanja azila i zajednička evropska zaštita vanjskih granica. To će trajati godinama, ali političkih signala će biti. Možda će doći do nekih dogovora kada je u pitanju ideja da se uspostave i finansiraju kampovi van Evropske unije u koje bi se ta vrsta migranata mogla smjestiti. O tome svemu će se diskutirati“, navodi on.

Pitanje je, napominje, da li će sve strane biti zadovoljne tim razvojem događaja. Kaže da kancelarka Merkel CSU-u nije obećala da će za dvije sedmice sva otvorena pitanja evropske azilantske politike biti riješena, nego samo da će se zauzeti za pojedinačne dogovore sa ključnim zemljama kao što su Italija, Španija ili Grčka.

Nije, kaže, u detalj objasnila kakvi će ti dogovori biti i šta će u njima pisati.

“Ako Merkel uspije napraviti neki dogovor sa jednom od tih zemalja, onda CDU može reći, “evo, napravili smo prve pomake,  i radimo na tome da postojeći, dublinski, sistem unaprijedimo i učinimo ga boljim i bržim“.

Njemačka već vraća ljude s granica

E onda je, ističe Bossong, pitanje kako će druga strana reagirati.

“Mogu reći, “dobro, sada je to pokrenuto, natjerali smo njemačku vladu da se više angažira po ovom pitanju“ ili mogu reći, “ne, to nam sve traje predugo i sada moramo jednostrano nešto pokrenuti, ne možemo više čekati“. To će biti čista politička odluka. Čvrsta pregovaračka pozicija gospođe Merkel je još jednom pod pritiskom. Neke zemlje su i prije ovoga kritički gledale na njenu politiku i njene poteze. Ovo njenu poziciju sigurno nije ojačalo. S druge strane, postoje i zemlje koje žele zajedničku politiku, pa i one mogu reći vrijeme je da sada zajednički pokrenemo nešto i damo neki signal. Radi se prije svega o partnerima. Kada je u pitanju unutrašnja politika, kada bi došlo do toga da se glasa o povjerenju kancelarki Merkel, smatram da bi ona pobijedila , pogotovo sa podrškom Zelenih, ali sve bi to imalo velike posljedice za CDU i koaliciju“, smatra njemački ekspert.

Kada je u pitanju vraćanje ljudi s granica, nastavlja on, “moramo razlikovati između normalnih migranata i ljudi koji traže zaštitu i azil“.

Njemačka, podsjeća on, već vraća ljude s granica, ako nemaju papire, dozvolu boravka ili vizu.

“Ako ljudi kažu, “želimo ovdje podnijeti zahtjev za azil“, onda ih se ne može tek tako vraćati s granica. Mora im se barem dati šansa da podnesu taj zahtjev. Obrade tih zahtjeva mogu trajati duže i kraće, ne mora se uvijek dugo čekati da se oni obrade, ali to je već druga tematika. Mogućnost podnošenja zahtjeva za azil mora postojati i onda kada neko ima zabranu ulaska. Kada neko podnese zahtjev za azil, onda se može vidjeti da li je zemlja uopće u mogućnosti da ga obradi. To je pravno pitanje. Onda, ako se primjerice kaže, “Njemačka nije dužna obraditi ovaj zahtjev, to mora uraditi Italija, a Italija to, primjerice, ne želi“, situacija se dodatno komplicira i to su sve tačke koje moraju biti obuhvaćene reformom. Ne smije se desiti da zemlje, jedna iza druge, odbijaju izbjeglice i da se na kraju ne zna ko je zadužen za te ljude“, mišljenja je Bossong.

Profesor Otto Suhr instituta za političke nauke na Slobodnom univerzitetu u Berlinu Nils Diederich smatra da će se naći kompromis koji će omogućiti nastavak koalicije pod vodstvom kancelarke Merkel i koji će istovremeno dati do znanja gospodinu Seehoferu da je dokazao šta je htio.

“Postoji mogućnost da će evropska formula omogućiti zemljama da poduzmu mjere koje će urediti stvari. Postoji mogućnost da odjel Federalnog ureda za migracije i izbjeglice (BamF) dobije ovlaštenja da donosi brze odluke kada je u pitanju granica. Zato je ovo pokazivanje tvrdoće gospodina Seehofera više simboličke prirode.

Autoritet kancelarke Merkel

On kao i Bassong ističe da se migranti već mogu vraćati s granice i da se to dešava u slučajevima kada neko ima falsificiran pasoš ili vizu.

“Statistika, koja je objavljena prije nekoliko dana, ukazuje da je za ljude koji traže azil u principu zadužena zemlja u koju određena osoba uđe kao prvo. U takvim slučajevima pogođeni, nakon pravne procedure, mogu u principu odmah biti vraćeni u zemlju koja je zadužena za njih. Radi se samo o radikalnom skraćivanju procedure, koje za cilj ima da izazove efekt odvraćanja“, kaže politolog Diederich.

Smatra da bi, ako ne dođe do dogovora, koji uključuje i koalicionog partnera Socijaldemokratsku partiju (SPD), koaliciona kriza bila izgledna.

“Ako Seehofer u svojstvu ministra bude djelovao protiv gospođe Merkel, ona bi ga ona morala iz političkih razloga otpustiti. Ako to djelovanje bude trpila, će autoritet koji joj je još ostao potpuno nestati. Onda bi se moglo postaviti pitanja povjerenja u Bundestagu“, smatra on.

Ali, zaključuje Diederich, kako navedene stranke trenutno žele izbjeći nove izbore, “što se vidi i po anketama, prije da bi u tom slučaju došlo do diskusije o mogućim izlazima iz krize“.

Pretpostavlja, ipak, da do toga neće doći.

Izvor: Al Jazeera