Sahranjeni posmrtni ostaci 800 ekshumiranih iz Hude jame

Na mariborskom groblju Dobrava sahranjeni su posmrtni ostaci 800 ekshumiranih iz Hude jame.

Masovna grobnica otkrivena je 2009. godine. Procjenjuje se da u njoj leže posmrtni ostaci gotovo 3.000 vojnika poraženih vojski i civila, najviše Hrvata, koje su krajem maja 1945. partizanske jedinice zarobile, a potom ubile i bacile u jamu.

Neidentificirani posmrtni ostaci žrtava Hude jame sada imaju grobno mjesto.

“Došao sam ovdje da ispratim naše pokojne koji su završili po slovenskim jamama i križnim putevima od Širokog Brijega do Bleiburga”, kaže Petar Menava iz Minhena.

Zatrpana jama

Ubistva u rudniku Huda jama kraj Laškog dogodila su se krajem maja 1945.

Partizanske jedinice zarobile su i ubile pripadnike poražene vojske te civile koji su bili s njima. Bačeni su u jamu. Od tri hiljade, koliko se procjenjuje da ih je ondje ubijeno, većina su bili Hrvati, izvještava Matea Damjanović, reporterka Al Jazeere.

Slovenski publicist Roman Leljak među prvima je ušao u rudnik 2009. godine.

“Znate da je Huda jama, Barbarin rov zatrpan sa sto metara različitog materijala, više zidova, da raspadanje tijela nije teklo kao u nekim uslovima tako da su tijela na njima još ostala – koža, kosa mesna tkiva i svega…”, kaže Leljak.

Počast stradalima odali su slovenski predsjednik Borut Pahor i hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović.

“Svaka žrtva zaslužuje pijetet i danas je dan kad se u miru s dostojanstvom i pijetetom moramo pokloniti žrtvama, a povijesnu istinu se mora utvrditi jer ona je zalog za bolju budućnost”, istakla je predsjednica Hrvatske.

Nema odgovornih

Za ubistva u Hudoj jami, jednom od više od 600 stratišta u Sloveniji, prema podacima Vladine komisije, još niko nije odgovarao. Jednako tako niti u Hrvatskoj, u kojoj je, prema podacima Ministarstva hrvatskih branitelja, evidentirano više od 600 masovnih i pojedinačnih grobnica žrtava Drugog svjetskog rata i poslijeratnog razdoblja. Broj stradalih u toj državi također nije tačno utvrđen.

“Ja sam sklon vjerovati rezultatima istraživanja dvojice demografa, jedan je bio Hrvat, drugi je bio Srbin… Oni su to napravili neovisno jedan o drugome… Žerjavić je bio s hrvatske strane i on govori otprilike da je 1945. u proljeće stradalo oko 45 tisuća ljudi”, kazao je historičar Tvrtko Jakovina.

Vesna Teršelič iz Centra za suočavanje s prošlošću Documenta smatra da niti slovenske ni hrvatske vlasti nisu dovoljno učinile na rasvjetljavanju događaja iz Drugog svjetskog rata i nakon njega.

“Sve su države imale obavezu sahraniti mrtve. Nadam se da je ovo danas prilika sa se smire napetosti, da se gradi povjerenje, da se smanjuju duboke polarizacije u našim društvima”, istakla je ona.

Jer iako je Drugi svjetski rat odavno završio, za porodice ubijenih on još traje sve dok se ne utvrdi istina o stradanju.

Izvor: Al Jazeera