Samit EU-a u Vilniusu u sjeni Ukrajine

Evropski zvaničnici okupili su se u Vilniusu na neformalnom sastanku koji prethodi sutrašnjem samitu Evropske unije i Istočnog partnerstva. Na njemu se očekuje potpisivanje nekoliko sporazuma između Unije i njenih istočnih partnera, ali ne i onog koji se najviše očekivao, s Ukrajinom.

Njen predsjednik saopćio je da odustaje od eurointegracija i da se okreće ka Rusiji. Protesti zbog ove odluke nastavljeni su i sedmi dan zaredom, a na ulice su izašle i pristalice Janukoviča koje pozdravljaju njegovu odluku.

“Razgovarat ćemo o Istočnom partnerstvu. Nažalost, nisu ispunjena sva očekivanja. Na ovom mjestu zauzet ćemo jasan stav da je EU spremna primiti Ukrajinu kao pridruženog člana prema ponuđenom ugovoru. Mada ne očekujem da će se to ovog puta desiti, vrata su im otvorena”, rekla je njemačka kancelarka Angela Merkel.

Reporterka Al Jazeere Mirjana Hrga javlja iz Kijeva kako se nekoliko hiljada demonstranata okupilo u centru grada, a navode da neće otići sa ulica dok Kijev ne potpiše Sporazum sa EU-om.

Samit u Vilniusu, na kome će se, uz najviše funkcionere EU-a, okupiti dvadesetak šefova i vlada zemalja članica i šest zemalja Istočnog partnerstva, bio je zamišljen kao trijumf politike EU-a prema bivšim sovjetskim republikama.

Sve je to dovedeno u pitanje kada je Ukrajina samo nekoliko dana prije sastanka na vrhu otkazala potpisivanje Sporazuma o pridruživanju s EU-om.

“Bez sporazuma s Ukrajinom na ovom samitu neće biti mnogo entuzijazma”, izjavio je uoči sastanka na vrhu litvanski šef diplomatije Linus Linevičkijus i dodao da je politika Istočnog partnerstva “izgubila zamah”.

Istovremeno, njemačka kancelarka Angela Merkel kritizirala je Rusiju zbog pokušaja da grupu bivših sovjetskih republika – koja, osim Ukrajine, uključuje Moldaviju, Gruziju, Armeniju, Bjelorusiju i Azerbejdžan – odvrati od približavanja EU-a.

“Njemačka i EU moraju razgovarati s Rusijom. Hladni rat je završen”, rekla je ona pred odlazak u Vilnius, dodajući da Rusija mora dozvoliti svojim susjedima da sami odlučuju o svojoj politici.

Kritike sa svih strana

Rusiju su prije Merkel kritizirali ministri vanjskih poslova Švedske i Poljske, Carl Biltd i Radek Sikorski, kao i predsjednici Evropske komisije i Evropskog vijeća, Jose Manuel Barroso i Herman van Rompuy.

Na samitu će ipak biti nekog napretka: očekuje se da Gruzija i Moldavija zaključe pregovore o svojim trgovinskim sporazumima s EU-om, bit će potpisan Sporazum o viznoj liberalizaciji s Azerbejdžanom, a Gruzija bi, takođee, trebala ostvariti bližu saradnju s Unijom kada je riječ o borbi s ekonomskom krizom.

Međutim, kako primjećuju mediji i analitičari, sve to gubi na značaju bez Ukrajine, koja je, kao najveća i strateški najvažnija članica Istočnog partnerstva, bila okosnica cijele politike.

“Istočno partnerstvo je mrtvo”, citira portal EuObserver neimenovanog zapadnog diplomatu.

Visoki zvaničnici EU-a, uključujući komesara za proširenje Štefana Fulea, uoči samita su naglasili da ponuda Ukrajini i dalje važi.

Domaćin sastanka u Vilniusu bit će predsjednica Litvanije Dalija Gribauskajte.

‘Uvreda za Uniju’

Teorijski, postoji mogućnost da ukrajinski predsjednik Viktor Janukovič napravi još jedan zaokret i potpiše sporazum na proljeće sljedeće godine.

S druge strane, diplomatski izvori EU Observera tvrde da će on u Vilniusu naići na hladan prijem.

“Ovo je uvreda za EU i ne vidim zašto uopće dolazi”, citira portal jednog od njih.

Kako se očekuje, tokom samita hiljade građana Kijeva izaći će na ulice, zahtijevajući da predsjednik Janukovič potpiše sporazum s EU-om.

Zbog odluke ukrajinske Vlade da ne potpiše Sporazum i okrene se Rusiji, u toj zemlji već pet dana traju protesti.

EU je pokrenula projekat Istočno partnerstvo u maju 2009. godine, u namjeri da podrži demokratske i tržišne reforme u šest zemalja istočne Evrope i južnog Kavkaza – Armenije, Azerbejdžana, Bjelorusije, Gruzije, Moldavije i Ukrajine.

Za ispunjenje ovih ciljeva institucije EU-a izdvojile su između 2010. i 2013. godine oko 2,5 milijardi eura.

Uloženo 2,5 milijardi eura

Novac je utrošen za promoviranje stvaranja demokratskih državnih institucija, zaštite životne sredine, industrijske reforme, energetsku bezbjednost i borbu protiv siromaštva.

Program nudi ovim državama bližu ekonomsku integraciju u EU, uz ispunjenje određenih uslova.

Tokom vremena treba biti potpisan niz sporazuma, koji bi omogućili kompanijama iz tih šest zemalja da lakše počinju biznis u državama EU-a.

Jednom potpisani, sporazumi bi umanjili ograničenja izvoza i uvoza, kao u finansijskim službama i drugim sektorima.

Dio projekta je i veća mobilnost njihovih građana u zemljama EU-a, čiji je krajnji cilj uvođenje bezviznog režima.

U zamjenu, šest zemalja trebaju uvesti pravila u borbi protiv korupcije, organiziranog kriminala i trgovine ljudima, kao i u borbi protiv narkotika i šverca oružja.

Kompanije iz EU-a također bi imale lakši pristup trežištima tih zemalja, čija ukupna populacija iznosi oko 75 miliona ljudi.

Izvor: Al Jazeera i agencije