Saobraćajne tegobe stanovnika Skoplja

Kvaliteta življenja u Skoplju svakodnevno pada. Broj novih stanovnika makedonske prijestolnice povećava se svakodnevno, dok infrastruktura ostaje ista.

Ovaj grad je među najzagađenijim u Evropi, a kandidati za gradonačelnike obećavaju više zelenih površina, podzemnih ulica i ograničenje gradnje u centru grada kako bi se stanje poboljšalo.

Oblaci prašine i smoga iznad Skoplja guše grad. Među najvećim zagađivačima su gasovi iz vozila, čiji broj raste kako se povećava i broj stanovnika pristiglih iz unutrašnjosti države.

Prema podacima od prije sedam godina, glavni grad Makedonije ima 670.000 stanovnika, ali prema nezvaničnim procjenama ta cifra je bliža milionu.

Emilija Veljanova je iz Bitolja, no već osam godina živi u glavnom gradu, gdje je studirala i našla posao.

„Firma mi je ponudila dobre uslove i ne vidim potrebu da idem u neki drugi grad u Makedoniji, ili da se vratim u Bitolj“, kazala je.

Poboljšanje infrastrukture

Veljanova ide na posao gradskim autobusom.

„Skoplje je postalo Makedonija u malom. Ipak, svaki građanin može živeti gde želi. Demografi kažu, da bi se umanjila migracija iz manjih mesta ka glavnom gradu, političari moraju poboljšati infrastrukturu i razvijati ekonomiju u drugim delovima zemlje“, navodi novinarka Al Jazeere iz Skoplja Milka Smilevska.

No, Makedonija je 2012. završila sa padom bruto domaćeg proizvoda od 0,3 posto. Ipak, dok se ekonomska situacija ne poboljša, stanovnici od novog gradskog oca traže da u Skoplju, koje raste bez kontrole, ne opada kvalitet življenja.

Aktuelni gradonačelnik Koce Trajanovski, koji je u trci za drugi mandat, kaže da će poboljšati protok vozila gradnjom podzemne saobraćajnice u centru grada. Investicija je vrijedna 45 miliona eura.

„I mi u Skoplju trebamo imati brzi podzemni bulevar koji će premostiti centar grada od naselja Aerodrom prema naselju Karpoš“, dodaje Trajanovski.

Strožija kontrola gradnje

Kandidat  makedonske opozicije za gradonačelnika Skoplja Jani Makraduli kaže da će zaštiti zeleni dio grada.

„Zabranit ćemo gradnju na Vodnu. Put za automobile bit će otvoren do polovine brda. Dalje će ići samo autobusi na električni pogon“, dodaje.

Urbanisti kažu da bi Skoplje moglo lakše disati kada bi prestala gradnja u centru grada.

„Trebamo imati strožiju kontrolu gradnje. Ograničavanjem intenzivne gradnje stambenih objekata u centru Skoplja, ograničit će se i priliv novih stanovnika u grad“, smatra Goran Markovski, profesor na Građevinskom fakultetu.

Profesorici Emiliji sada treba dvadesetak minuta da stigne u centar Skoplja. Ako se za četiri godine mandata izgrade nove saobraćajnice, koje obećavaju kandidati za gradonačelnika, ova naturalizirana stanovnica Skoplja na posao će stizati duplo brže.

Izvor: Al Jazeera