Šar Planina – zaboravljeno makedonsko blago

Lokalno stanovništvo koje živi u selima šarplaninskog područja prihvata da se planina proglasi za nacionalni park (Reuters)

Piše: Daniel Evrosimoski

Skriven u srcu Šar Planine nalazi se obor (na makedonskom: bačilo) u koјеm Medžit Amiti uzgaja ovce, ima šarplanince i proizvodi organski sir. Nekada je imao 12.000 ovaca, a danas tri puta manje. Razlog je, kaže, loša infrastruktura, nered, uništavanje prirode i nefunkcionalnosti državnih organa.

Zbog nedostatak puteva, sir i mlijeko još prenosi uz pomoć konja. Nakon prirodnih nepogoda, policija i šumari čekaju na njega da probije put do bačila. Amiti smatra da veliki dio njegovih poteškoća mogu biti riješeni ukoliko se Šar Planina proglasi za nacionalni park.

“Moja dobit će biti u postojanju reda. Bit će kontrole. Planina će biti čištija, imat će čuvare, izgradili bi se putevi, neće biti smeća ili divlje sječe šume. Neće moći svako raditi šta hoće”, kaže Amiti.

Takvu inicijativu vladajući funkcioneri aktualiziraju svake godine, dodaje on, pred izbore ili u svrhu političkog marketinga. Na kraju ništa nije učinjeno.

“Samo lažu narod. Nikoga ne zanima ovaj problem. Postavljaju ministre u vladi koji su samo figure. Postavljaju nestručne osobe, koje ne znaju šta rade. Ne može neko ko nije ništa radio u životu znati šta je nacionalni park. Ja znam šta je nacionalni park i znam što se time dobija”, dodaje Amiti.

Sa strane Kosova, Šar Planina je nacionalni park još od 1986. godine [Reuters]

I dok je proces proglašavanja Šar Planine nacionalnim parkom na čekanju, nastavljaju se zločini nad prirodom. Ilegalna gradnja, masovna sječa i krupna mehanizacija su redovna i nekažnjena pojava u šarplaninskim šumama.

Uposlenici u državnim institucijama koji trebaju kontrolirati područje javno ne žele govoriti, ali kažu da im nedostaju resursi da obavljaju svoj posao. U neformalnom razgovoru navode da postoji sprega između onih koji prave štetu i onih koji ih za to trebaju kazniti.

Povezanost prirode i tradicije

Često na štete ne upozoravaju oni koji bi trebali, a to su institucije, već planinari koji prolaze tim predjelima. Jovan Božinoski, predsjednik Planinarskog društva Ljuboten, poznaje svaki kutak šarplaninske prirodne ljepote. Svjedoči o masovnoj sječi šume, koju čine organizirane grupe koristeći tešku mehanizaciju.

Kaže kako je važno da se zaštiti svaka vrijednost koju ima Šar Planina – bogata flora i fauna, kao i visoki turistički potencijal- koji treba razvijati što više.

“Prirode ima svugdje, ali najupečatljivije je ono što imamo kao podneblje – mješavinu kulture i tradicionalne vrijednosti koje se još prakticiraju u planinskim selima, hranu, koja je ekološka, i pejzažnu vrijednost. Možda nije grandiozno kao na Alpama, ali turistima je primamljiva zbog toga što su na 2.700 metara na vrhu i imaju prekrasan pregled naokolo”, kaže Božinoski.

Ironija na koju često ukazuju stanovnici Tetova je nelogičnost da taj grad, koji leži ispod najveće makedonske planine, ima problema s nedostatkom vode i zagađenim zrakom. Na makedonskom dijelu Šar Planine postoji 30 jezera, obilje izvora i vode, najmanje 200 vrsta endemičnih biljaka, 167 vrsta leptira i 49 vrsta puževa. Te jedinstvene karakteristike su bitan razlog da bi se ovo područje zaštitilo.

Makedonija trenutno ima tri nacionalna parka: Mavrovo, Pelister i Galičicu. Niko ne može kazati hoće li i kada će se Šar Planina pridružiti ovoj grupi. Svi su jednoglasni kako je najvažnije da to ne bude samo na papiru, već da se realno promijeni pristup prema tom ponosu zemlje.

Izvor: Al Jazeera