Sarajevo: Bez izabranog naziva jezika nema ni svjedočanstva

MInistarstvo za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo treba odlučiti kako riješiti problem (Ilustracija)

Djeca iz Kantona Sarajevo čiji su roditelji prošle godine odbili učestvovati u anketi izbora naziva jezika koji đaci uče u školi nisu dobila svjedočanstva na polugodištu školske 2018/19. godine, sudeći prema postovima koji su se u petak pojavili na društvenim mrežama.

Roditelji koji su se javili na Facebooku s identičnim žalbama, da njihova djeca nisu dobila svjedočanstva zbog toga što nisu izabrali kako će se zvati nastavni predmet, priznaju da nisu željeli učestvovati u anketi, jer je smatraju pogrešnom.

Jedan od roditelja, Enes Zlatar, za Al Jazeeru je potvrdio da svjedočanstvo o uspjehu u prvom polugodištu ove školske godine njegovo dijete, koje pohađa treći razred Osnovne škole “Silvije Strahimir Kranjčević”, nije dobilo.

‘Pravda makar i u Strazburu’

“To je ona ista, stara priča. Tražili su da se opredijelimo za jezik, ali ja sam rekao da neću učestvovati u tome, pa se nisam odazvao anketi. Tako je uradila polovina roditelja djece koja idu u razred s mojim djetetom. Nova ministrica [obrazovanja, nauke i mladih u Vladi KS-a Zineta Bogunić] rekla je u jednom od intervjua da je sve to jedan jezik sa tri standarda koja naša djeca svakako uče. I nakon toga, u školi nam kažu da ne mogu dati svjedočanstva djeci čiji se roditelji nisu opredijelili te da to rade po instrukcijama Ministarstva za obrazovanje, nauku i mlade KS-a”, rekao je Zlatar, dodavši da će se “nešto morati desiti, jer roditelja ima dosta”.

Pojedini roditelji koji su se našli u istom problemu naveli su da će “dobiti pravdu”, pa makar “išli do [Suda za ljudska prava] Strazbura”.

Problem je sada, po svemu sudeći, prebačen na Ministarstvo za obrazovanje, nauku i mlade KS-a, koje će morati odlučiti šta da radi s djecom čiji roditelji nisu željeli odabrati ime jezika.

Savjetnica za bosanski jezik pri Ministarstvu za obrazovanje, nauku i mlade KS-a Arnela Trešnjo kaže za Al Jazeeru da nije upoznata s tim da pojedina djeca nisu dobila svjedočanstva.

Enes Zlatar na ovaj način je bojkotovao anketu o izboru jezika koji uči njegovo dijete

“Znam da je bilo problema s elektronskim dnevnikom vezano za pojedine predmete, ali ne i u vezi ovog pitanja“, rekla je ona.

“Roditelji sve djece su 2. novembra dobili prvu instrukciju vezano za izbor jezika u školi te su imali pravo zaokružiti jedan od ponuđenih naziva – Bosanski jezik i književnost, Hrvatski jezik i književnost ili Srpski jezik i književnost. Tada su oni po svom nahođenju imali priliku zaokružiti jednu od tih opcija.”

‘Škola nema šta navesti’

Dodatna pojašnjenja roditelji, odnosno staratelji, dobili su mjesec poslije, 4. decembra prošle godine.

“Data im je jasna instrukcija, odnosno uputa, o načinu izjašnjavanja o imenu nastavnog predmeta. U dodatnim pojašnjenjima date su instrukcije kako postupati u pedagoškoj dokumentaciji te je naglašeno da će će se u javnim ispravama naziv nastavnog predmeta pisati u skladu s izborom roditelja. Znači, ako niste naveli ništa, već ste pisali ‘sarajevski jezik’, ‘maternji jezik’ ili, pak, bojkotirali anketu, onda škola nema šta navesti u svjedočanstvu. Ipak se radi se o javnoj ispravi”, rekla je Arnela Trešnjo.

Ona je dodala da će Ministarstvo za obrazovanje, nauku i mlade KS-a u narednom periodu morati odlučiti šta da radi s ovakvim slučajevima.

Izvor: Al Jazeera