Sarajevo obilježava početak opsade

Sarajevo obilježava 20. godina od početka opsade grada i odaje počast za 11.541 ubijenog građanina.

Sarajevska crvena linija – simbolična je postavka kojom se odala počast poginulim sugrađanima tokom gotovo četverogodišnje opsade.

Duž Titove ulice postavljena je 11.541 stolica, simbolizujući poginule Sarajlije. Među njima je i više od 1.500 djece, za koju su simbolično postavljene malene stolice. Njima u pomen, priređen je koncert.

Žene u crnom

Organizacija “Žene u crnom” je u petak na Trgu Republike u Beogradu održala protestnu akciju povodom 20 godina od početka opsade Sarajeva. Aktivisti te organizacije ocjenjuju da rat u BiH nije bio građanski, već agresija režima Slobodana Miloševića i Franje Tuđmana na nezavisnu Bosnu i Hercegovinu i pokušaj da se ta zemlja podijeli između Srbije i Hrvatske. “Želimo da stanemo na put zločinačkim interpretacijama da je u BiH bio građanski rat, mi znamo da to nije tačno nego da je bila srpska agresija”, kazao je Miloš Urošević, aktivista “Žene u Crnom”. 

Šesti april je datum koji je obilježio Sarajevo kroz historiju. Prije 550 godina osnovao ga je Isa-beg Ishaković. Uz to, 6. april je datum kada je Sarajevo 1945. godine oslobođeno od nacističke okupacije.

Emotivan događaj

Međutim, najtragičniji datum koji ovaj grad obilježava 6. aprila je početak blokade i opsade Sarajeva 1992. godine, koja je trajala nešto manje od četiri godine, odnosno 1.425 dana.

„Emotivan događaj za Sarajlije i goste. Nepregledni niz stolica, suočavanje sa stotinama malih stolica koje simoboliziraju djecu. Mnogi su donijeli cvijeće i odali počast“, javio je reporter Al Jazeere Aldin Arnautović.

Naš novinar je prenio kako ljude zabrinjava činjenica da mnogi nisu kažnjeni za ubistva civila, te da neki negiraju opsadu Sarajeva i nazivaju je tzv. Opsadom.

„Zbog toga danas stanovnici Sarajeva pitaju o pravdi“, javio je Arnautović.

I ovaj događaj, dodao je, pratile su kontroverze. Prije svega činjenica da su stolice kupljene u Srbiji, ali mnogi kažu da danas nije dan za razgovor o toj temi.  

Jer se ljudi sjećaju početka opsade i žrtava.

Tog aprila 1992. godine nad Sarajevom se nadvijao strah od rata.

Grad je bio pun paravojnih formacija i naoružanih pojedinaca.

Nekoliko desetina hiljada ljudi izašlo je na mirovne demonstracije.

Namjera je bila srušiti blokade srpskih paravojnih formacija koje su paralizirale grad.

Oko zgrade današnjeg parlamenta dešavala se drama. Sa brda, počelo je pucanje u demonstrante.

Današnji pogled sa pozicije snajperista pokazuje jednostavnost zadatka koji su dobili.

Spomen ploča Suadi Dilberović i Olgi Sučić, zvanično prvim žrtvama opsade, ubijenim na mirovnim demonstracijama, podsjeća na vjeru u mir i njihov zadnji dan života.

Ovaj dan smatra se prvim u opsadi grada koja će trajati narednih 1.425 dana.

U tom periodu ubijeno je više od 11.000 stanovnika Sarajeva. Svakodnevno je na grad padalo u prosjeku više od 300 granata. 

“Dokazi otkrivaju užasnu priču o opsadi grada pretvorenog  u stupicu”, naveo je Haški tribunal.

Sačuvani snimci svjedoče o pucnjima srpskih paravojnih formacija u mirovne demonstracije.  

Poricanje zločina

Sarajevo je dočekalo rat koji će ga zauvijek promijeniti.

Sarajlije su napadane dok su bili na sahranama, u kolima hitne pomoći, tramvajima, autobusima ili na biciklima. Djeca su bila meta napada dok su se igrala ili šetala ulicama.


Aldin Arnautović uživo iz Sarajeva

Za zločine nad civilima Sarajeva kažnjena su dva generala srpske vojske: Stanislav Galić i Dragomir Milošević.

U toku su suđenja civilnom i vojnom komandantu srpskih snaga u Bosni i Hercegovini.

Biljana Plavšić, visoka ratna funkcionerka bosanskih Srba, priznala je krivicu za zločine.

“Na kraju i naši sunarodnici su rekli da smo u ovom ratu izgubili svoju plemenitost”, rekla je Plavšić.

Dvadeset godina prošlo je od zatvaranja Sarajeva i njegovih građana u najdužu opsadu u modernoj historiji.

I nakon dvadeset godina, sudskih presuda, priznanja i činjenica, još postoje aktivni političari koji poriču zločin nad ovim gradom.

Predsjednik bh. entiteta Republika Srpska Milorad Dodik izrazio je neslaganje sa organizacijom prijema povodom obilježavanja početka opsade Sarajeva. Dodik u pismu upućenom ministru inostranih poslova Bosne i Hercegovine Zlatku Lagumdžiji navodi da je to apsolutno neprihvatljivo i nije prethodno usaglašeno sa svim stranama u BiH.

„Ovim postupkom ponovo ste potvrdili moja konstantna upozorenja u kojima navodim da predstavnici bošnjačkog naroda ovakvom jednostranom politikom ne žele da grade zajedničku BiH”, ističe Dodik u pismu Lagumdžiji.

SDS, koja je vlada početkom devedesetih, poručuje da je ovo propagandno ratni performans. 

Sa druge strane su preživjeli koji nemaju osjećaj pravde, jer artiljerijske posade koje su razarale grad i snajperisti koji su odgovorni za hiljade mrtvih, nisu odgovarali.

Izvor: Al Jazeera