Sarajevsko zdravstvo ulazi u nove konfuzije

Najavljenom reformom zdravstva, koju će pod patronatom Ministarstva zdravstva Kantona Sarajevo voditi kantonalni Zavod zdravstvenog osiguranja (ZZOKS), predviđeno je da se privatne klinike porodične medicine izjednače sa javnim ustanovama u pružanju zdravstvenih usluga, koje će biti finansirane iz obaveznog zdravstvenog davanja svih uposlenika.

ZZOKS je uputio poziv javnim i privatnim klinikama porodične medicine u Kantonu Sarajevo da apliciraju za sredstva Zavoda, što znači da će građani koji posjeduju ovjerenu zdravstvenu knjižicu imati pogodnost da izaberu da li da se liječe u javnoj zdravstvenoj ustanovi ili privatnoj klinici, koja zadovolji kriterije i bude izabrana kao jedan od korisnika sredstava.

Međutim, iako mjesecima najavljivan kao važan reformski iskorak u poboljšanju zdravstvenog sistema, poziv je u sarajevskoj liječničkoj zajednici izazvao podijeljene reakcije.

Ljekari porodične medicine, koji građanima pružaju usluge u javnim zdravstvenim ustanovama, za poziv Zavoda kažu da je to „početak krucijalnih reformi zdravstvenog sistema“ dok liječnici specijalističkih usmjerenja, koji djeluju u privatnom dijelu zdravstvenog spektra osuđuju odluku Ministarstva i Zavoda opisujući je kao „nesmotrenu“, „nepotpunu“ i „pogrešnu“.

‘Pozitivna priča’

Doktor specijalista porodične medicine Zaim Jatić, zaposlen u javnoj ustanovi Dom zdravlja Kantona Sarajevo u razgovoru za Al Jazeeru kaže da je poziv „dobra“ i „pozitivna“ stvar, iako i on misli da je u njemu sadržano nekoliko lako uočljivih slabosti. Ali, i pored nekoliko nejasno definiranih segemenata mišljenja je da je to dobar početak dugo očekivane reforme zdravstvenog sistema.

„Briga Zavoda i pokušaj novog finansiranja jeste pozitivna priča. Pozitivno je da Zavod razmišlja da promijeni način finansiranja. Mi imamo jedan stari, nakaradni, sistem finansiranja. To je za nas jako pozitivno. Za mene, kao čovjeka koji radi u javnoj ustanovi, je pozitivno da pozivaju naše kolege privatnike. Pozitivno je da brinu za građane, koje motiviraju da izaberu i imaju svoga doktora, i da koriste usluge zdravstvenog sistema. Kapitacija kada počinje uvijek prvih nekoliko godina pravi određenu konfuziju. Zamislite naše mozgove koji funkcionišu po ovom sistemu sedamdeset godina, gdje zavod daje novac i pruža usluge, i to je sve. Ovo je jedan veliki pozitvan kvalitetni skok, minus je možda što nije prije ovoga poteza razgovarano sa strukom“.

Jatić apostrofira da je najveći nedostatak poziva upravo nekonsultiranje stručnjaka i moguća nepodudarnost poziva sa najavljivanim reformama zdravstva.

Nije konsultirana struka

„Poziv je napravljen, a mi ne znamo da je neko od naših kolega uopšte konsultiran. Drugo, čini nam se da je poziv u disonanci sa onim što se najavljuje u reorganizaciji zdravstevenih ustanova KS-a. Treće, čini nam se da bi trebalo prethodno izmijeniti određene standarde i normative i drugu regulativu u zdravstvenom sistemu KS-a da bi bio jasniji poziv i da bi se mogla organizirati zdravstvena zaštita na osnovu poziva na koji će se javiti svi zainteresirani“, pojašnjava Jatić.

Raspisani poziv ljekar i vlasnik privatne poliklinike Atrijum, Mirsad Đugum, smatra samo običnom „fasadom“, upozoravajući kako ZZOKS već dvadeset godina ne poštuje Zakon o zdravstvenom osiguranju, a posljednjih sedam godina i Zakon o zdravstvenoj zaštiti, koji izjednačavaju javni i privatni sektor u pružanju zdravstvenih usluga. Posljednjim pozivom Zavod je uspio stvoriti još veću „zbrku“, kaže Đugum, pojašnjavajući kako se uspostavlja diskriminatorski odnos u kojem je praksa porodične medicine privilegirana u odnosu na specijalističko-konsultativne djelatnosti kada je riječ o raspodjeli sredstava iz Zavoda.

‘Privatni sektor diskriminiran’

„Zakon kaže da pacijent u privatnu polikliniku može da dođe sa svojom knjižicom i dobije specijalističko-konsultativnu uslugu i pregled ljekara isto kao u javnom sektoru i da taj dio bude u ovom dijelu plaćen iz Zavoda zdravstvenog osiguranja. To znači da pacijent ne mora plaćati svoje osiguranje samo da bi ga koristio u javnom sektoru, nego plaća zdravstveno osiguranje da koristi usluge i u privatnom sektoru, ili da ne mora usluge u privatnom sektoru posebno plaćati iz svog džepa. Znači – duplo plaćati neke usluge iako ima zdravstveno osiguranje. Ovaj dio, koji je sada raspisan za porodičnu medicinu, je trebalo davno uraditi, jer je do sada privatni sektor bio diskriminisan. Nažalost, do danas nemamo raspisanih javnih poziva za pružanje specijalističko-konsultativnih djelatnosti pod istim uslovima u privatnom i javnom sektoru. A nemamo, jer to neko ne želi“.

Đugum pojašnjava da ovim pozivom pacijent koji je osiguranik ZZOKS-a neće moći dobiti cijeli niz zdravstvenih usluga u privatnom sektoru i da potencijalno „put pacijenta“ može čak biti i usložen u odnosu na sadašnje stanje.

Nema kompletne zdravstvene usluge

„Specijalističko-konsultativne usluge, laboratorijske usluge i dijagnostičke procedure možete koristiti samo u javnim ustanovama. To je ono što ja govorim, gdje je narušena konkurencija i da je narušen zakon, i da nisu ispoštovani zakoni o zdravstvenom osiguranju, zdravstvenoj zaštiti, jedinstvena metodologija i naredba federalnog Ministarstva o pristupanju uslugama u privatnom i javnom sektoru pod istim uslovima. Znači, oštećen je kao prvo osiguranik, pacijent, jer i sutra, ako dođe neko u ambulantu porodične medicine, koja je u privatnom sektoru, on će poslije uputnice otići da vadi krv negdje u javni sektor. Da radi laboratoriju u drugom sektoru, a ne ovdje. Da ode kod drugog specijaliste u javni sektor, iako u privatnoj ima specijalista. Pogledajte put pacijenta. Dođe u ambulantu porodične medicine i mora se opet javiti u javni sektor i ne može koristiti usluge na koje ima zakonsko pravo, specijalističko-konsultativne usluge u toj ili drugoj privatnoj poliklinici nego mora ići u javni sektor“, pojašnjava Đugum.

I docent dr. Naser Nabil nezadovoljan je radom kantonalnog Zavoda zdravstvenog osiguranja jer je to “ustanova koja ignorira zakonske propise i decenijama ne uspijeva prepoznati potencijal privatnog zdravstvenog sektora”. Pojašnjava kako je Zavod dužan javni i privatni sektor tretirati jednako i kako je obavezan raspisivati javne pozive na koje se mogu javiti sve zdravstvene ustanove, javne i privatne, one iz domena porodične medicine kao i one koje pružaju konsultativno-specijalističke usluge. Kada bi Zavod poštovao zakonske propise, kaže Nabil, ravnopravnim uključivanjem privatnog sektora u sistem pružanja zdravstvenih usluga na dobiti bi bili i pacijenti i ustanove javnog zdravstva.

Prepoznati potencijal privatnog sektora

„Suština stvari je da zavod generalno ne može da prepozna kolike bi ogromne prednosti imali i potencijal kada bi integrirali privatni sektor u sistem zdravstva. Zamislite samo ogromne investicije privatnih ljekara, plaćanje doprinosa ljekarima zaposlenim u privatnim poliklinikama, plaćanje plata, zatim kupovinu potrošnog materijala, što bi sve olakšalo izdavanja Zavoda. A nemaju ništa za amortizaciju aparata, njihovo servisiranje, popravke, što mi već radimo, a oni to ne vide. Dakle, Zavod ne može da prepozna koje je to moguće ogromno partnerstvo kad bi integrirali privatni sektor. Ne bi morali izdvajati za kupovinu novih aparata.“

Nabil kaže da je posljednji poziv ZZOKS-a mjera koja je direktno usmjerena protiv razvoja zdravstvenog sistema, jer diskriminiranjem specijalističko-konsultatvnih privatnih praksi šalje ljekarima signal da njihovo znanje ovoj zemlji nije potrebno.

„Šta će raditi ljekar porodične medicine kad nađe da vi morati ići kardiologu? Znači, opet se vratiti u državni sektor. A istovremeno politička priča, kantonalne i federalne vlade, kako nam odlaze ljekari i ko će nas liječiti. Nemamo dovoljno specijalista, a da bi neko bio ekspert, mora se dvadeset godina kontinuirano ulagati u edukaciju. A vidite paradoksa – ne daju da nam pacijent može doći preko specijalističko-konsultativne djelatnosti na pregled kao osiguranik Zavoda“, zaključuje Nabil.

Kritiku i nezadovoljstvo kolega iz privatnog sektora doktor Zaim Jatić razumije, ali je stanovišta da se prvo treba reformirati primarni zdravstveni sektor, a tek onda upuštati u neke dublje i strukturalnije promjene kompletnog sistema zdravstvene zaštite.

Prvo srediti primarnu zdravstvenu zaštitu

„Ovo što kolege navode za specijalističke službe je sljedeći korak, jer se ne može u isto vrijeme definirati kapitacija i usluge na sekundarnom i tercijalnom nivou. Sljedeći korak je kada zaživi kapitacija da se onda kaže – mi sada definiramo kliničke puteve i puteve upućivanja na sekundarni i tercijarni nivo. Jer, slijedeći logiku, ako oni pozivaju primarnu zdravstvenu zaštitu i daju ravnopravnost privatnog i javnog, onda vjerovatno neko planira u budućnosti da napravi određena pravila za ravnopravnost na sekundarnom i tercijarnom nivou. Nijedan sistem nije sve odmah promijenio. Uglavnom se ide prvo na jednostavnu kapitaciju i onda se svake godine to usložnjava. Zamislite da odjednom pokušaju sva tri nivoa da mijenjaju. Mislim da mi nemamo kapaciteta da to sve odjednom mijenjamo“, kaže Jatić.

Misli li se ozbiljno raditi na reformi zdravstvenog sistema, prvo se moraju početi poštovati zakonske norme, koje nedvosmisleno kažu da su pred Zavodom zdravstvenog osiguranja javne i privatne zdravstvene ustanove jednake i da klinike iz oba sektora imaju legitimno pravo pružati liječničke usluge osiguranicima Zavoda, kažu Đugum i Nabil. Obojica su nezadovoljna dvodecenijskim nepoštivanjem zakona kojim se privilegiraju ustanove javnog zdravstva i diskriminiraju privatne poliklinike, a posljednji poziv ZZOKS-a vide kao „kozmetičku“ mjeru koja će samo pogoršati sistem javnog zdravstva u Sarajevu.

Ministrica zdravstva Kantona Sarajevo Zilha Ademaj i direktor ZZOKS-a Samir Turković nisu odgovorili na mnogobrojne upite Al Jazeere da pojasne situaciju u čijem nastajanju direktno učestvuju.

Doktori Đugum i Nabil kažu da su mjere koje se sprovode „puka fasada nebrige i neznanja“.

Izvor: Al Jazeera